Marijan Herak, profesor s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, kazao je, što se tiče prikupljana podataka pomoću seizmoloških uređaja, da ih nažalost nema dovoljno da bi bili postavljeni na sisačko područje. Naime, svi slobodni uređaji koje su imali za ovakve slučajeve su postavljeni u okolici Zagreba
Gostujući u Dnevniku Nove TV dodao da je šteta izgubljenih podataka.
- U pravilu seizmološke službe u razvijenim zemljama imaju i više seizmografa u pripremi upravo za ovakve situacije. Sretna je okolnost da je to područje da je to područje relativno dobro seizmološki pokriveno pa nam neće puno toga promaći, ali će nam promaći detalji o jakoj trešnji koje bismo dobili pomoću akcelerografa, kazao je Herak.
Istaknuo je da bi podrhtavanje koje će uslijediti nakon potresa moglo trajati i do nekoliko mjeseci.
'Tamo se sad oslobađa napetost koja je skupljala 111 godina od velikog pokupskog potresa 1909. godine. Velika veličina te napetosti se oslobodila jutros, ali trebat će nekoliko mjeseci da bi se u potpunosti oslobodila', rekao je Herak.
Dodao je da maksimalna jačina potresa koji se može dogoditi na tom području iznosi 6,3 do 6,4, što je jednako potresu koji je u ožujku pogodio Zagreb i okolicu.
Video: Edina Zuko/PIXSELL