Iako je natječaj za novog pučkog pravobranitelja raspisan ljetos i iako su Odbor za ljudska prava te Odbor za Ustav, poslovnik i poslovni sustav razgovarali sa svim potencijalnim kandidatima, Sabor će ipak morati ponoviti postupak izbora novog pučkog pravobranitelja. Naime, SDP je odlučio ne podržati nijednog od kandidata zbog čega nitko prilikom sastavljanja uže liste na Odboru za Ustav nije mogao dobiti većinu glasova
'Pučki pravobranitelj nije još jedan pravosudni dužnosnik. On je opunomoćenik Sabora za zaštitu ljudskih prava i predstavlja svih nas. Po mom osobnom mišljenju i mišljenju SDP-a, nijedan od prijavljenih kandidata nije prilikom razgovora uspio istaknuti zašto se i kako istaknuo do sada u obrani ljudskih prava. Nijedan od predloženih kandidata nije prepoznatljiv u javnosti kao što su to bili prethodni pučki pravobranitelji Ante Klarić i Jurica Malčić i stoga SDP neće podržati nijednog kandidata', obrazložio je jutros mišljenje svoje stranke predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin.
Upravo takav stav SDP-a onemogućio je da ijedan od kandidata dobije većinu glasova prilikom tajnog glasovanja na sjednici Odbora za Ustav, a na stav SDP-a nije utjecalo ni ranije neobvezujuće mišljenje Odbora za ljudska prava koji je predložio da se pučki pravobranitelj izabere između dva kandidata - Lane Peto Kujundžić i Dejana Palića.
'Moja memorija nije najbolja, ali koliko se sjećam, ni ranije mogućnosti izbora nisu bile bogatije i u ranijim izborima za pučkog pravobranitelja broj i kvalitete kandidata nisu bile ništa bolje. sigurno je da među ovim ponuđenim ima vrlo kvalitetnih kandidata. S druge strane, imamo mišljenje Odbora za ljudska prava i ono sigurno ima neku vrijednost', pokušao je pledirati na SDP SDSS-ov Milorad Pupovac
Međutim, odgovorila je SDP-ova Ingrid Antičević Marinović kazavši da je jedan od uvjeta natječaja bio taj da pučki pravobranitelj mora biti 'istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled'.
'Predloženi kandidati uživaju ugled u stručnoj javnosti ili u svojim uskim krugovima, ali ne u sveukupnoj javnosti', objašnjavala je Antičević Marinović.
'Meni je drago da se od pučkog pravobranitelja očekuju tako visoke karakteristike, jer do sada ih nitko nije imao osim možda već spomenutih Klarića i Malčića. Ali nama, primjerice, u Ustavnom sudu sjede ljudi koji nemaju ni materijalne ni formalne uvjete da sjede tamo, ali se time nitko ne bavi. Ali se bavimo karakteristikama pučkog pravobranitelja', odgovorio joj je Pupovac.
Ako se pak pita oporbu, Sabor neizborom pučkog pravobranitelja šalje lošu poruku. 'Nećemo poslati dobru poruku javnosti ako ne izaberemo nikoga zbog javne neprepoznatljivosti. Zar mi trebamo izmisliti neki uređaj ili provesti anketu među građanima kako bismo izmjerili prepoznatljivost nekog kandidata? Hoćemo li sada mijenjati Ustav i neposredno na referendumu birati pučkog pravobranitelja?' zapitao se Dragutin Lesar iz Hrvatskih laburista.
Da se neizborom šalje kriva poruka, smatra i HDZ. 'Ja se pitam u kojoj je korelaciji neizbor s pristupnim ugovorom, pogotovo vezano uz Poglavlje 23. Mi već imamo kritike zbog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i mislim da trebamo razmotriti kako će se na naš ulazak u Europsku uniju reflektirati neizbor pučkog pravobranitelja. Kakva je poruka koja se pruža neizborom i propašću cijelog postupka', zapitao je HDZ-ov Vladimir Šeks
No stav glavne vladajuće stranke branio je Nenad Stazić. 'To što nećemo podržati nijednog kandidata pokazuje da SDP nije unaprijed imao svog kandidata kojeg je obećao gurati. Sada plaćamo danak lošoj praksi kada se nije cijenila izvrsnost nego podobnost i kada se na natječaje nisu javljali izvrsni, jer su oni mislili da nema smisla javljati se na natječaje jer je neki kandidat već unaprijed izabran. Mi sada s takvom praksom prekidamo', kazao je Stazić, uvjeren da SDP šalje dobru poruku za izbor svih kadrova na svim razinama vlasti.
CENTAR ZA MIROVNE STUDIJE: NIJE NUŽNO DA PUČKI PRAVOBRANITELJ MORA BITI PRAVNIK
U Centru za mirovne studije, čija je programska voditeljica Sandra Benčić bila i u radnoj skupini za izradu Zakona o pučkom pravobranitelju, ne smatraju da nije bilo dovoljno kvalitetnih ljudi. No problem stvara, kaže Benčić, upravo kriterij prepoznatljivosti u javnosti, kojeg se 'može tumačiti i ovako i onako'.
'Ima tu ljudi koji su prepoznati kao zaštitari ljudskih prava u našim krugovima koji se bavimo ljudskim pravima. Da li šira javnost za njih zna, nisam sigurna. Kad bi ih primjerice usporedili sa Sanjom Sarnavkom ili Žarkom Puhovskim koji nisu pravnici, ali su prepoznati kao zaštitnici ljudskih prava, sigurno više građana zna za njih dvoje. Ali ne možemo reći za neke od kandidata da nisu prepoznati barem u stručnoj javnosti', kazala je Benčić.
U CMS-u, naime, smatraju da se ne bi smjelo ograničiti da pučki pravobranitelj mora biti pravnik.
'Nema potrebe za tim jer pučki pravobranitelj ima cijelu pravnu službu unutar svog ureda, a ima i zamjenike koji su pravnici. U Hrvatskoj, nažalost, ima jako malo osoba koje su pravnici, koje rade na zaštiti ljudskih prava i uz to su prepoznati u javnosti. Ima ih malo i to je problematično i zato smo rekli kada bi se to otvorilo osobama koje nisu pravnici, ali rade na zaštiti ljudskih prava, da bi onda dobili širi i bolji dijapazon kandidata', kazala je Benčić.
