U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51, navodi u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.

Sedam se slučajeva odnosi na nasilje u vrtiću, 94 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje.

Zbog vršnjačkog nasilja prijavljeno 1500 djece

Prema podacima Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike za 2021., zbog vršnjačkog je nasilja prijavljeno gotovo 1500 djece. Pravobraniteljica ističe da 'dojam snažnog porasta vršnjačkog nasilja u školama daje sadržaj pritužbi roditelja koji, ponekad i neistinito, opisuju teške oblike nasilja o čemu izvješćuju i medije'.

Navodi da nadzori često utvrde značajno manji opseg i težinu nasilnog ponašanja, a dio pritužbi pokazao se i neutemeljenim.

No, pojedini roditelji i nakon što se utvrdi priroda sukoba inzistiraju da je riječ o nasilju i da je njihovo dijete žrtva te traže stroge sankcije za 'zlostavljača', a postupanje škole koje nije u skladu s njihovim očekivanjem doživljavaju kao propuste pa djelatnike prijavljuju raznim institucijama.

Pirnat Dragičević prenosi navod jedne škole da imaju sve veći problem s neprimjerenim i neosnovanim optužbama i traženjima roditelja koji žele informacije o drugoj djeci, sudjelovanje u aktivnostima škole, prijete prijavama i medijima.

Grupe mržnje, nekažnjeni javni napadi na škole

'Neki roditelji se obrušavaju ružnim komentarima na kompetentnost i profesionalnost djelatnika škole, udružuju se u roditeljske grupe na društvenim mrežama u kojima pišu ružne komentare o drugoj djeci i roditeljima. Takve grupe mogle bi se opisati kao grupe mržnje prema pojedinom djetetu', ističe pravobraniteljica.

Škole se, dodaje, osjećaju nezaštićeno i izložene javnim napadima koji se ne sankcioniraju. Pojedini se roditelji na ponašanje neke djece pritužuju već u njihovoj vrtićkoj dobi.

'Nerijetko i uobičajene razvojne sukobe između male djece koji završe ugrizom, guranjem i grebanjem ili istraživanje spolnosti primjereno dobi, vide kao (seksualno) zlostavljanje i traže poduzimanje 'oštrih' mjera prema drugom djetetu i njegovim roditeljima. Pritom nerijetko drugo dijete nazivaju 'zlostavljačem, seksualnim manijakom' i slično', piše pravobraniteljica.

Pritom ne spori potrebu da vrtići educiraju roditelje o razvojnim osobitostima i ponašanju koje je uobičajeno za određenu dob.

U dubokom i dugotrajnom siromaštvu 14.000 djece

Izvješće na gotovo 280 stranica donosi pogled na stanje dječjih prava u Hrvatskoj.

Iz njega su vidljivi pomaci, ali i ključni problemi u ostvarivanju njihovih prava, kaže pravobraniteljica pa navodi dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu podršku za mentalno zdravlje te neodgovarajuću zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, u dugotrajnom i dubokom siromaštvu živi 14 tisuća djece korisnika zajamčene minimalne naknade.

Pravobraniteljica pozdravlja ovogodišnje povećanje te naknade i uvođenje besplatnog školskog obroka, no, upozorava da to ne pokriva troškove života i potrebe djece, niti im je dostatna pomoć pri izlasku iz siromaštva.

U ustanovama 818 djece, 11 više nego godinu prije

Kad je riječ o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koncem 2022. u ustanovama je bilo 818 djece, 11 više nego godinu prije. Povećanje broja djece bilo bi i veće da njihovi kapaciteti nisu popunjeni, navodi Pirnat Dragičević i kao poseban problem ističe situacije u kojima dijete treba žurno izdvojiti iz obitelji i smjestiti.

Upoznati smo sa situacijama u kojima su ustanove unatoč prekapacitiranosti primile djecu koja su tada spavala u dnevnim boravcima ili u prostoru knjižnice, ali i sa slučajevima kada su ustanove odbile primiti dijete na smještaj, navela je.

Ured pravobraniteljice lani je postupao u 3799 predmeta, od kojih su 1932 bila nova, najveći broj prijava ponovo je bio iz područja obrazovanja te ostvarivanja roditeljske skrbi.

Piše: Marija Udiljak