Još je nekoliko dana preostalo prije nego što Hrvatska preuzme predsjedanje Europskom unijom, odnosno Vijećem EU-a. Anketa HRT-a pokazala je da građani i dalje ne znaju čime će točno Hrvatska predsjedati te da šest godina od ulaska u Europsku uniju nisu sigurni čime se bave europske institucije
Već od Nove godine Hrvatska preuzima predsjedanje Europskom unijom, no ako je suditi prema istraživanju HRT-a, HRejtingu, građani još uvijek ne znaju čime će Hrvatska točno predsjedati.
Hrvatska će idućih pola godine predsjedati Vijećem Europske unije, odnosno biti na čelu tog tijela Europske unije. Radi se o tijelu koje nema stalan sastav, već su njegovi članovi nacionalni ministri iz svih 28 država članica EU-a, ovisno o području politike o kojem se raspravlja. Vijeće se sastaje u deset sastava - Vijeće za ekonomske i financijske poslove (Ecofin), Vijeće za konkurentnost (COMPET), Vijeće za obrazovanje, mlade, kulturu i sport (EYCS), Vijeće za okoliš (ENVI), Vijeće za opće poslove (GAC), Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo (AGRIFISH), Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove (PUP), Vijeće za promet, telekomunikacije i energetiku (TTE), Vijeće za vanjske poslove te Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO). Svim tim vijećima predsjeda ministar iz države koja u tom trenutku predsjeda Europskom unijom, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
vezane vijesti
Vijeće Europske unije pregovara o zakonodavnim aktima i donosi ih s Europskim parlamentom, a s Europskim parlamentom donosi i proračun EU-a. Jednako tako, Vijeće koordinira neke od politika država članica kao što su ekonomska i fiskalna politika, politika vezana uz obrazovanje, mlade, kulturu i sport te politiku zapošljavanja.
Europsko vijeće, koje ljudi često zamijene za Vijeće EU-a, tijelo je čiji sastav čine šefovi država i vlada članica Unije, a na čelu mu je predsjednik Europskog vijeća, u ovom trenutku bivši belgijski premijer Charles Michel. Kao hrvatski premijer član Europskog vijeća je i Andrej Plenković.
Europsko vijeće donosi odluke konsenzusom, ali ne pregovara o zakonima EU-a niti ih donosi. Europsko vijeće određuje opće političko usmjerenje i prioritete EU-a.
Jedan od članova Europskog vijeća je i predsjednik Europske komisije, a u ovom trenutku to je Ursula von der Leyen. Europska komisija glavno je pak izvršno tijelo Europske unije, svojevrsna vlada. Komisija je zadužena za pripremanje i predlaganje propisa, a kao i primjerice Vlada u Hrvatskoj, koja odgovara Saboru, Komisija odgovara Europskom parlamentu. Ukoliko joj Parlament izglasa nepovjerenje, cijela Komisija mora odstupiti s dužnosti.
Na čelu Komisije je predsjednica, a kao članovi te europske vlade sjede povjerenici iz svih 28 članica. Trenutno je kao hrvatska predstavnica u Komisiji Dubravka Šuica, i to na funkciji potpredsjednice Komisije za demokraciju i demografiju.
Treća institucija sličnog imena, koja se često brka s Europskim vijećem i Vijećem EU-a, je Vijeće Europe. Za razliku od prva dva vijeća, ova institucija, inače najstarija europska organizacija, nije tijelo Europske unije. Riječ je o međunarodnoj organizaciji koja obuhvaća 47 članica, a glavni cilj su joj jačanje suradnje i jedinstva na Starom kontinentu, promicanje ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava. Glavna tajnica Vijeća Europe bivša je hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.
