Više od 40 posto građana ima pozitivan stav prema EU, dok je čak 81 posto ispitanika upoznato s činjenicom da Hrvatska od 1. siječnja 2020. godine prvi put predsjeda Vijećem EU
Zaključak je to istraživanja kojeg je na inicijativu Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske CROSOL zahvaljujući sredstvima EU provela agencija IPSOS Puls. Glavni cilj analize provedene u periodu od 27. studenog do 3. prosinca na reprezentativnom uzorku od 1.005 građana RH bio je istražiti stavove i informiranost javnosti o hrvatskom predsjedanju Unijom, piše Jutarnji list.
vezane vijesti
Da se danas održava referendum o ulasku u EU 68 posto ispitanika bilo bi za, dok bi 28 posto njih bilo protiv. Podsjetimo, 2012. godine referendumsko je pitanje dobilo podršku 67 posto građana koji su izašli na izbore, a tada je protiv glasalo 33 posto.
Čak 43 posto ispitanika EU doživljava kao pozitivnu, a među njima je najviše mladih u dobnoj skupini od 18 do 30 godina. S druge strane, trećina građana ima neutralan stav, a samo petina negativan.
Među hrvatskim regijama, EU je najnepopularnija u Slavoniji, dok najveći postotak građana Like, Banovine i Korduna ima pozitivan stav prema Uniji. Gotovo polovica ispitanika, točnije 47 posto, smatra da je Hrvatska imala više koristi nego štete ulaskom u EU. U tom su kontekstu Istra, Primorje i Gorski Kotar su najeuroskeptičnije regije Hrvatske, zato što se s tom tvrdnjom slaže samo 34 posto građana tog područja. Europljanima se smatra dvije petine ispitanika, a taj je osjećaj najrasprostranjeniji među najmlađim i najstarijim građanima.
Preko 80 posto građana Hrvatske svjesno je činjenice da početkom siječnja započinjemo šestomjesečno predsjedanje EU. No, s tom je informacijom 'dobro' ili 'jako dobro' upoznato samo 21 posto građana, pri čemu su više informirati visokoobrazovani i stariji građani.
Gotovo polovica ispitanika očekuje da će predsjedanje Europskom unijom imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo i ekonomski standard, što ujedno smatraju i najvećom mogućom koristi te uloge. Samo 16 posto ispitanika očekuje da će predsjedanje Hrvatskoj donijeti više štete nego koristi, a građani su najviše zabrinuti zbog samog financijskog troška i mogućnosti narušavanja ugleda zemlje zbog eventualno loše odrađenog posla.
Čak 65 posto građana navelo je borbu protiv korupcije kao jedan od prioriteta kojem bi se Hrvatska tijekom predsjedanja EU trebala najviše posvetiti, a u sam vrh ljestvice smjestili su se i zaštita ljudskih prava te borba protiv klimatskih promjena koju 36 posto građana smatra ključnim prioritetom. U kontekstu europskih politika, građani smatraju da bi EU najviše trebala raditi na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među članicama te borbi protiv klimatskih promjena, koju 77 posto ispitanika smatra gorućim problemom, usprkos i više nego očitom nedostatku zelenih stranaka na hrvatskoj političkoj sceni.
Neovisnost pravosuđa, rad javnih institucija i slobodu izražavanja građani Hrvatske smatraju najvećim razlikama između EU i RH. Čak 40 posto ispitanika smatra da hrvatski suci presude ne donose neovisno, a samo njih 8 posto to smatra za suce na razini EU. Naime, građani upravo neovisnost pravosuđa smatraju najvećom preprekom demokratskom razvitku Republike Hrvatske, a najmanje relevantnima vide političke stranke; samo 21 posto.
Također, 40 posto građana drži da Vlada RH i Hrvatski sabor ne rade u interesu građana, dok institucijama EU ne vjeruje samo 10 posto građana Hrvatske. Iz priloženog se može zaključiti da unatoč tome što hrvatski birači u neusporedivo manjoj mjeri sudjeluju na izborima za Europski parlament nego na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, više vjeruju europskim nego domaćim institucijama. Samo 18 posto ispitanika vjeruje u slobodu medija u Hrvatskoj, dok njih 5 posto smatra da slobodu izražavanja nemaju niti europski mediji.
