Prema izvještaju međunarodne organizacije Global Footprint Network, koja nastoji implementirati model održivosti u ekonomsku sferu, danas, 22. kolovoza, nastupio je tzv. 'Global Overshoot Day' (Dan globalnog premašaja), kada je planet potrošio sve prirodne resurse koje može proizvesti u godinu dana
Svake se godine, prema nizu parametara, izračunava aproksimativni datum trošenja Zemljinih resursa, a ove je godine nastupio čak 36 dana ranije nego u 2011. Posljednjih godina, statistika koju vodi GFN pokazuje tendenciju sve jačeg korištenja resursa. Tako je primjerice 2005. dan potrošnje resursa uslijedio 20. listopada.
Od 2003. stručnjaci procjenjuju kvantitetu resursa diljem planeta i način na koji se iskorištavaju. Kao mjernu jedinicu koriste globalni hektar (hag), a metoda se sastoji u usporedbi biokapaciteta sa stvarnom potrošnjom određene zemlje.
U organizaciji smatraju da trenutno ljudske potrebe za otprilike 50 posto premašuju dostupne zemaljske resurse, koji su se ionako smanjili za polovicu od 1961. Krajnji rezultat istraživanja sumirao je Mathis Wackernagel, osnivač organizacije. 'Ekološki deficit eksponencijalno se povećava posljednjih pedeset godina', a planet više nije u stanju opslužiti sve naše potrebe i pritom uspješno apsorbirati otpatke.
Već u 2008. tzv. 'ekološki otisak' čovječanstva povećao se na 2,7 hag prema stanovniku, dok je maksimalni kapacitet procijenjen na 1,8 hag. Glavni krivci suvremenog ekološkog deficita su neodrživa eksploatacija prirodnih resursa i otpuštanje ugljikovog dioksida, navodi francuski Le Monde koji je i prenio izvještaj.
Kao što se moglo i očekivati, na globalnoj mapi ekološkog deficita prvo se uočava veliki disbalans između bogatih i siromašnih zemalja. Listu najvećih potrošača predvodi Katar koji je pretekao Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate, s potrošnjom od 11,68 hag po stanovniku.
Među 149 zemalja Hrvatska se popela na visoko 36. mjesto u izvještaju za 2012. (s potrošnjom od 4,19 hag po stanovniku) naspram 47. mjesta u 2010. Kina je primjerice 73. na listi. Iako je zemlja koja otpušta najviše ugljikovog dioksida, njen je konačni smještaj na listu umanjen zbog velikog broja stanovnika.
Među ostalim zaključcima u izvještaju, navedeno je da je bioraznolikost smanjena za 30 posto na globalnoj razini u periodu između 1970. i 2008. te da 0,01 posto biljnih i životinjskih vrsta nestaje svake godine. Tendencija će se morati obrnuti, ili planski ili katastrofom, smatraju u organizaciji, a regeneracija Zemljinih resursa nužno će biti ograničavajući faktor ekonomskog rasta.
