Na prosvjedu u Zagrebu ispred Ministarstva pravosuđa okupilo se 50-ak žena. Držeći plakat s natpisom "Sigurnost žena je odgovornost države" na nekoliko minuta blokirale su dio prometnice u Ulici grada Vukovara. Zaustavljeni automobili odazvali su se pozivu udruga s njihovih plakata da "potrube da ih ministar čuje". U akciji Sigurnost žena je odgovornost države, ženske organizacije predale su u ponedjeljak zahtjeve za bolju zaštitu žena od nasilja Ministarstvu pravosuđa, ispred kojeg su u neplaniranom razgovoru državnu tajnicu Vedranu Šimundžu-Nikolić upozorile na manjkavosti zakona, prenosi HRT.

'Nasilje nad ženama sustavan je problem, potrebno ga je adekvatno sankcionirati, država konačno treba ovom problemu adekvatno pristupiti i donijeti zakonodavstvo koje je u skladu s Istanbulskom konvencijom i koje nije rodno neutralno', istaknula je Sanja Juras, koordinatorica Ženske mreže Hrvatske.

Udruge traže zakonsko definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela

Juras je, u ime gotovo 40 ženskih organizacija i inicijativa, ministarstvu predala i zahtjeve kojima traže poboljšanje zaštite žena u Hrvatskoj.

Traže da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida. Traže i definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu, donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu.

Također, zatražile su i donošenje nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istanbulskom konvencijom i predviđenim sredstvima za njezinu provedbu u državnom proračunu.

Državna tajnica: Sustavno se radi, ali može se i treba više

Zahtjeve udruga zaprimila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Vedrana Šimundža-Nikolić. Istaknula je kako Ministarstvo kontinuirano mijenja i sustavno osnažuje odredbe zakona da bi se žrtva primjerenije zaštitila i kako bi se na vrijeme prepoznali rizici od nasilja nad ženama.

'Mi i sada sagledavamo i mijenjamo odredbe zakona i provedbenih propisa, sve s ciljem da se zaštiti žrtva nasilja, odnosno strože sankcioniraju počinitelji', rekla je Šimundža-Nikolić istaknuvši da će zakonske izmjene biti u javnom savjetovanju za mjesec dana.

Na novinarsko pitanje planira li se zakonskim izmjenama udovoljiti zahtjevima udruga o zasebnom kaznenom djelu femicida, državna tajnica rekla je da je taj prijedlog i sada pred radnom skupinom.

'Naravno da ovaj prijedlog ima svoje uporište, no moramo naglasiti da u Kaznenom zakonu i sada postoji djelo teškog ubojstva protiv bliske osobe koja je zlostavljana i koji predviđa maksimalnu zatvorsku kaznu od 40 godina', rekla je Šimundža-Nikolić.

Članice ženskih organizacija pred kamerama ispitivale državnu tajnicu

Na njezinu izjavu nadovezale su se članice ženskih organizacija i upozorile na manjkavosti sustava. Aktivistica Neva Tölle upitala je tajnicu zašto postupak prebacivanja nasilja nad ženama iz prekršaja u kazneno djelo traje godinama.

Zašto ima toliko puno dvostrukih prijavljivanja, kada muškarac udari ženu, a ona mu kaže "Idiote, prijavit ću te" biva jednako kažnjena kao on, upitala je Tolle.

Sve što je ovdje artikulirano razmotrili smo i uredili u više propisa, odgovorila joj je državna tajnica.

Poručila je i da su hrvatski zakoni koji štite od nasilja u obitelji u skladu s međunarodnim propisima, ali da se u praksi događa da se počinitelj neadekvatno sankcionira, zbog čega se i išlo u zakonske promjene. No i ta je tvrdnja državne tajnice naišla na kritike.

Istanbulska konvencija je na snazi već pet godina, a naši zakoni su rodno neutralni i nisu usklađeni s njom. Nemamo strateški pristup svim oblicima nasilja nad ženama, nemamo zakon za to, odgovorila je Juras, koja je prihvatila poziv da s državnom tajnicom o zahtjevima udruga popričaju na sastanku koji je uslijedio.