Tokio i Moskva su izmijenili međusobne optužbe: Japanci smatraju okupaciju dijela Kurilskih otoka od strane Rusije 'neoprostivim skandalom', a Rusija odgovara Japanu da se ponaša 'nediplomatski' jer podupire nacionalističke grupe koje pale ruske zastave. Sve se događa na dan japanskog sjećanja na Ugovor iz Shimode (7. veljače 1855), kada su Rusi i Japanci utvrdili međusobnu granicu, što kasnije ruska strana nije ispoštovala, već je silom (nakon završetka Drugog svjetskog rata) okupirala dio koji Japan traži natrag
Japanski premijer Naoto Kan ponovio je da je posjet ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva otocima u sporu (lani u studenome, što je bio prvi posjet nekog ruskog lidera spornim otocima) 'velik i neoprostiv skandal'. Kan je to kazao tijekom prosvjeda u Tokiju održanog jučer kako bi se ponovio zahtjev za povratak japanskih otoka koji su sovjetske trupe okupirale 1945.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov odgovorio je danas da se Kan ponaša 'izričito nediplomatski'.
Spor oko Kurilskih otoka, koji se nalaze tik do najsjevernijeg japanskog otoka Hokkaida, onemogućuje da Japan i Rusija sjednu, kako se više puta pokušalo, oko mirovnoga stola.
Najburnije je bilo u Nemuru, Hokaido, gdje sujapanski nacionalisti palili ruske državne zastave. Nacionalisti svake godine koriste 7. veljače (Dan sjevernih teritorija) kako bi negodovali zbog ruske okupacije japanskog dijela Kurilskih otoka. Analitičari u Moskvi smatraju da je akcija smišljena u dogovoru s vladom u Japanu jer japanski ministar vanjskih poslova Seiji Maehara putuje ovaj tjedan u Moskvu i kaže kako ne kani odustati od 'osiguranja spomenutih otoka'. Lavrov i njemu poručuje da su te tvrdnje 'nediplomatske'.
Lavrov smatra da se japanski službenici ne ponašaju u duhu pozitivnog susreta između premijera Kana i predsjednika Medvedeva u Yokohami prošle jeseni. Ruske zastave su, naime, paljene i jučer na skupu u Tokiju
Četiri vulkanska otoka pod okupacijom
Spor oko Kurilskih otoka vlada oko suverenosti nad četiri otoka: Iturup ili Etorofu-to; Kunashir ili Kunashiri-to; Shikotan ili Shikotan-to, te Habomai hridine ili Habomai-shoto. Kako su se širila rusko i japansko carstvo, tako su izbili i sukobi na Kurilskim otocima. Oni spajaju 1.250 km udaljenosti između otoka Hokkaida i južnog dijela polutotoka Kamčatke, a sastoje se od 22 veća otoka (većinom s aktivnim vulkanima) i oko 30 manjih otoka, s ukupnom površinom od 15.600 km².
Mir je sklopljen Ugovorom iz Shimode 1855. (da današnji dan) kada je granica između Rusije i Japana dogovorena između otoka Iturup i Urup. No spor je nastavljen pa je Ugovorom iz Sankt Peterburga (1875) Rusija prepustila sve Kurilske otoke (do Kamčatke) u zamjenu za ruska prava na teritorij Sahalina. Nakon Drugog svjetskog rata i prema Ugovoru iz San Francisca (1951), SSSR je vojno anektirao sve otoke do Hokkaida iako sporni otoci nikada nisu bili u ruskih rukama.
Prema ruskim izvorima, Japan troši godišnje oko 850 milijuna jena u propagandi za povrat tih četiriju otoka.
Rijetki minerali i bogato more zadržavaju Ruse
Rusija bi bila sklona vratiti se planu o normalizaciji iz 1956. kada se predlagalo da svaka zemlja dobije po dva otoka, ali Japan to odbija. Rusija smatra da je porazom u ratu Japan izgubio pravo na te otoke.
Do rata je tamo živjelo oko 17.000 Japanaca, uključujući članove manjine Ainu s otoka Hokkaida. Rusija ih je 1949. prisilno deportirala na japanski teritorij.
Na njima sada živi oko 30.000 Rusa i postoji znatna ruska vojna prisutnost (na otoku Iturupu). Rusija puno investira na tim otocima, u izvore obnovljive energije i transport. Jedan od bitnih razloga zašto ne dolazi do rješenja konflikta je bogato more, ali i rijetki minerali u nalazištima kod vulkana Kudriavy na otoku Iturup.
Rusi dosta zarađuju i od turizma zbog šarolikosti krajolika koji je, ponavljamo, načičkan vulkanima. Rusija povremeno dopušta Japancima podrijetlom s Kursilkih otoka da posjete groblja i spomenike.
