Kada bi se pogledalo samo račun dobiti i gubitka, ZET bi za jednog javnog gradskog prijevoznika, a oni uglavnom generiraju gubitke, bio skoro pa idealan poslovni subjekt. Naime prihodi u godini u kojoj su djeca i studenti pohađali online nastavu, a roditelji radili od kuće, iznosili su 1,91 milijardu kuna, a rashodi nešto manje od toga, da bi dobit nakon oporezivanja iznosila 653.783,67 kuna. Skupština društva, koju čine gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegovo dvoje zamjenika, suglasila se da se ona upotrijebi za pokrivanje prenesenog gubitka društva.

Međutim dublje zaranjanje u poslovanje ZET- a otkriva da je iz gradskog proračuna, temeljem ugovora, upumpano 831,3 milijuna kuna, da je plan od prodaje proizvoda i usluga bio 311 milijuna kuna, a ostvareno je 207… Od spomenutih 831,3 milijuna kuna, 757,9 milijuna odnosilo se na subvencije i potpore, što je 12,4 posto više nego godinu ranije. U izvješću se ističe da su na ostvarene prihode uvelike utjecali i ostavili posljedice potres u Zagrebu te pandemija.

'Uslijed potresa u Gradu Zagrebu i okolnosti nastalih prilikom proglašenja pandemije bolesti Covid-19 te s tim u vezi donesenom Odlukom o privremenoj obustavi javnog prijevoza Stožera civilne zaštite RH od 21. 3. 2020. g., obustavljen je javni promet ZET-a na području Grada Zagreba, gradova Velike Gorice i Zaprešića te općina Stupnik, Klinča Sela, Bistra i Luka, čime je ZET-u bilo onemogućeno ostvarivanje prihoda u razdoblju obustave. lako je promet uspostavljen 27. 4. 2020. g., dolazi do daljnjeg smanjenja prihoda kao efekt gospodarske krize, kao i smanjenja korištenja usluge javnog prijevoza', navodi se u izvještaju koji supotpisuju direktorica ZET-a Ljuba Romčević Žgela i član uprave Rudo Tomić.

Tako je u 2020. godini od prodaje svih karata uprihođeno 276,2 milijuna kuna, a godinu ranije taj iznos bio je 394 milijuna kuna. Ukupno je prodano 18.498.795 svih vrsta karata, a za usporedbu, 2019. godine ta je brojka iznosila 34.937.457. Podaci pokazuju da se ukupan broj putnika smanjio u odnosu na 2019. godinu za 28,3 posto. U strukturi rashoda najveći dio (57,3 posto) otpada na troškove osoblja, 682,9 milijuna kuna, i na materijalne troškove, 24 posto, odnosno 286 milijuna kuna. Broj zaposlenih smanjio se za 64 radnika pa ih je s posljednjim danom 2020. u ZET-u bilo 3892.

Iako su autobusi i tramvaji manje vozili pa je i trošak struje bio manji (6,8 milijuna kuna), kao i nafte i plina (21,5 milijuna kuna) te održavanja novih tramvaja (7 milijuna kuna), a koji se plaćaju Končaru 7,50 kuna po prijeđenom kilometru, rasli su troškovi nabave sredstava za čišćenje i dezinfekciju te zaštitne opreme, ali najviše su zapravo rasli troškovi za zaposlene - 42 milijuna kuna, odnosno 6,7 posto u odnosu na pretpandemijsku godinu. Razlog za to je novi kolektivni ugovor potpisan na početku 2020. godine.

Prosječna starost tramvajskih vozila na kraju 2020. iznosila je 27,2 godine, a autobusnih 11,2 godine. Tijekom te godine nije nabavljen nijedan novi tramvaj, ali jest 29 novih autobusa, a istovremeno ih je rashodovano 24. Prosječna brzina tramvaja i autobusa kontinuirano je u padu pa su tako tramvaji prosječno vozili 12,69 km/h, što je za 5,86 posto manje, a autobusi 17,92 km/h, što je za 3,7 posto manje u odnosu na prethodnu godinu.

Iz izvještaja je vidljivo i da je u Nadzorni odbor ZET-a u prosincu 2020. postavljen tadašnji HSLS-ov gradski zastupnik Miroslav Polovanec, a koji je s Jozom Miličevićem i Ilijom Ćorićem odlučio u prosincu 2018. godine dignuti ruku za proračun i tako osigurati tadašnjem gradonačelniku Milanu Bandiću mirnu plovidbu dalje. U veljači 2021. mjesto u NO-u se našlo i za Krešimira Kartela, tada još zastupnika u Skupštini iz redova Neovisnih za Hrvatsku koji je podržavao Bandićeve ideje. Kartelo je ujedno u posljednjem sazivu Skupštine bio i zastupnik koji je najviše zaradio. Za četiri godine na račun mu se slilo više od sto tisuća eura.