Svakodnevni sve veći priljev imigranata koji iz trećih zemalja preko Srbije i Mađarske putuju u potrazi za boljim životom u bogatije zemlje EU-a s jedne strane natjerao je Mađare da počnu podizati zid/ogradu uz granicu sa svojim južnim susjedima koji pak zbog dnevnog priljeva od dvije tisuće ljudi u Kanjiži, pograničnom gradu u Vojvodini razmišljaju o proglašenju izvanrednog stanja
S druge strane Hrvatska još nema tako velikih problema, ali postavlja se pitanje što kad Mađari završe postavljanje zida/ograde s bodljikavom žicom na vrhu. Hoće li imigranti promijeniti rutu i hoće li se Hrvatska suočiti s problemom koji danas imaju Mađari?
U MUP-u kažu kako su 'rute kretanja ilegalnih migracija promjenjive i ovise o poduzimanju mjera zaštite državne granice, ali i o raznim drugim faktorima koji direktno utječu na naznačenu problematiku. Bitna je činjenica u ovome slučaju i schengenski status Mađarske koji omogućava slobodu kretanja unutar schengenskog prostora osobama koji se nalaze na teritoriju Mađarske'.
Smatraju da će se podizanjem zida ili ograde na granici Mađarske i Srbije zasigurno odraziti na stanje nezakonitih migracija u RH, iako, napominju, sličnim projektom Bugarske na granici s Turskom nisu postignuti efekti potpunog presijecanja rute kretanja ilegalnih migranata.
'Granična policija RH planira i provodi mjere na zaštiti državne granice sukladno analizi rizika, što omogućava fleksibilnost i mogućnost pravodobne reakcije na problem, a moguća promjena ruta kretanja jedan je od važnih faktora kod planiranja potrebnih ljudskih resursa i materijalnih sredstava', navode u MUP-u.
Prema podacima Hrvatskog pravnog centra izbjeglice bi mogle ilegalno pokušati ući u Hrvatsku preko dvije rute: sjeverne, iz Srbije i Bosne i Hercegovine kroz kontinentalni dio RH te južne, iz Crne Gore preko Dalmacije.
Prema njihovim podacima na sjevernoj ruti migranti ulaze u RH na području Policijske uprave vukovarsko-srijemske, koja je u 2011. zabilježila najviše neregularnih prelazaka državne granice (1.172), s neznatnim porastom od 1,8 posto u 2012. (1.193).
Druga važna točka ulaska je PU sisačko-moslavačka, koja također bilježi porast broja neregularnih prelazaka, s 332 u 2011. na 389 u 2012. (+17,2 posto).
Također, značajno povećanje bilježe PU zagrebačka (561 u 2011., 2.079 u 2012.), istarska (221 u 2011., 473 u 2012.) te primorsko-goranska (321 u 2011., 1.130 u 2012.), teritorijalno smještenima na državnoj granici sa Slovenijom i preko kojih neregularni migranti pokušavaju ući u Europsku uniju.
Na južnoj točki ulaska, u PU dubrovačko-neretvanskoj, također je zabilježen porast neregularnih prelazaka, s 306 u 2011. do 377 u 2012. (+23,2 posto).
