Naime, odvjetnici Hanefije Prijića Parage, naručitelja ubojstva talijanskih pacifista pokušavali su pred sudom osporiti izručenje jer su smatrali da mu se ne može dva puta suditi za isti zločin. Za zlodjelo je već bio osuđen u BiH, ali njemački sud nije uvažio takve argumente te je prihvatio odluku Italije za izručenjem. S druge strane Njemačka je potpuno drugačije postupila prema hrvatskoj tjeralici za predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernadijem.

Točnije, nije postupila nego je dopustila da se predsjednik uprave MOL-a Zsolt Hernadi slobodno kreće po njezinu teritoriju iako je tada bio na crvenoj tjeralici Interpola te je za njim Hrvatska raspisala Europski uhidbeni nalog. Hernadi je tijekom rujna i listopada više puta boravio u Njemačkoj i Austriji i ondje održavao poslovne sastanke jer su nadležna tijela tih zemalja zaustavila njegov progon.

Mađari smatraju da se Hernadiju ne može suditi dva puta za istu stvar jer je u Budimpešti već oslobođen optužbi za korupciju te su o tome obavijestili kolege Austriji i Njemačkoj. Državno odvjetništvo u Hrvatskoj se s druge strane ne slaže s takvim tumačenjem i tvrdi da proces u Mađarskoj nema nikakve veze s onim koji se protiv Hernadija vodi pred hrvatskim sudom.

Odvjetnik Anto Nobilo koji se na slučajevima na kojima je radio već nekoliko puta susreo s Europskim uhidbenim nalogom za tportal kaže da je problem dobro detektiran i da su jednostavno zauzeli drugačije stavove u ta dva predmeta. Kaže da su motivi očigledno neki drugi, politički.

'U pravnom smislu morate biti konzistentni. Moguće je tumačenje kod Europskog uhidbenog naloga da sud koji izručuje ne ulazi u meritum, je li presuđeno ili nije nego ga izručuje zemlji koja ga traži, a ta zemlja ulazi u meritum i ako je presuđena stvar, onda će oni odustati od postupka, a ne zemlja koja izručuje', objašnjava Nobilo.

Za ovaj slučaj Paraga - Italija, kaže, vrijedi ta pravna logika. Međutim, nastavlja, zašto je Njemačka drugu pravnu logiku zauzela u slučaju Hernadi, to je teško reći.

'Za sve nas u Hrvatskoj Europski uhidbeni nalog nova je stvar. Trebalo bi ući u pravnu praksu različitih europskih zemalja i vidjeti kako reagiraju u tom slučaju i što je ispravno. Vjerojatno postoji praksa koju treba istražiti pa bi se onda moglo dati pravi odgovor je li ispravno da jedna zemlja izruči osobu koja je tražena pa druga zemlja koja sudi utvrdi je li presuđeno ili je činjenica presuđenosti zapreka za izručenje', kazuje odvjetnik i dodaje da ovo jesu dva različita postupanja, a ne može reći bez istraživanja koje je ispravno.

Ono što je sigurno, naglašava, jest to da jedno od ta dva postupanja nije dobro jer su, očigledno, suprotni.

Bez obzira na sve, ostaje dojam da ono što je dopušteno velikim i moćnim zemljama nije malim te kako ni pravosuđe velikih razvijenih demokracija poput Njemačke nije imuno na utjecaje politike. Nobilo se slaže da politika utječe i na pravosuđe u tim zemljama.

'Je, kad je frka, to je onih pola posto predmeta. Nisu oni puno različiti od nas. I ne treba gajiti iluzije za apsolutnom pravdom, to je sigurno', zaključio je odvjetnik Nobilo.

Hernadi je bio na crvenoj Interpolovoj tjeralici zbog optužnice hrvatskog pravosuđa koja ga tereti da je bivšeg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera podmitio s deset milijuna eura kako bi MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini.