'Na Ministarstvu zaštite okoliša i prirode nije da pogoduje investicijama, već da ih omogući na način da imaju najmanji mogući utjecaj na okoliš', istaknuo je ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović gostujući u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada' u kojoj je predstavio tri nova zakona: Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša i Zakon o održivom gospodarenju otpadom.
Govoreći o Zakonu o zaštiti prirode koji je trenutno u saborskoj proceduri na drugom čitanju, ministar se posebno osvrnuo na odluku o odvajanju brige o zaštićenim područjima od komercijalnih djelatnosti ugostiteljstva i turizma kroz sustav koncesija. Naglasio je da se nacionalno bogatstvo kao što je Nacionalni park Brijuni neće prodavati, već će kroz koncesiju biti u funkciji razvoja i kreiranja novih radnih mjesta u skladu s mjerama zaštite prirode predviđenim na zaštićenom području.
Kako se radi o ulaganjima od preko 200 milijuna eura, Zakon će omogućiti koncesije na dulji period, na rok u kojem se može očekivati povrat na takvu investiciju. Cilj je pronalazak partnera iz samog vrha hotelske industrije koji poznaje svjetsko turističko tržište i kojem će biti u interesu promovirati Hrvatsku kao ekskluzivnu međunarodnu destinaciju. Tako će Hrvatska ostati vlasnik i pozicionirati se kao kvalitetna, elitna turistička destinacija što je primjereno nacionalnom biseru poput Brijuna.
Na pitanje o odluci protiv uvođenja Nacionalne parkovne agencije, ministar je pojasnio da uvođenje agencije nije garancija da će sustav upravljanja zaštićenim područjima funkcionirati te dodao kako smatra da će puno brže i bolje rezultate polučiti unapređenje postojećeg sustava, rješavanjem problema koji su identificirani kroz upravni nadzor. Pojasnio je da uvođenje agencije vidi kao oblik eksperimentiranja na koje ne želi pristati, što je potvrdila i stručna analiza.
Predstavljajući ključne novosti koje donosi novi Zakon o zaštiti okoliša, ministar je istaknuo da Zakon primarno utječe na poslovni sektor, a posredno i na građane. U tom smislu, važna je novost uvođenje fleksibilnijeg postupka ishođenja okolišne dozvole koji više neće biti vezan uz postupak ishođenja građevinske dozvole, odnosno, okolišna dozvola više neće biti uvjet za ishođenje građevinske dozvole. Ovim rješenjem izbjeći će se situacija u kojoj investitor mora projekt u više navrata vraćati unazad zbog nemogućnosti ispunjenja obaveza propisanih okolišnom dozvolom jer u trenutku ishođenja okolišne dozvole ne raspolaže svim potrebnim informacijama o parametrima postrojenja.
Govoreći o Zakonu o održivom gospodarenju otpadom koji je trenutno u fazi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, ministar je napomenuo da u Hrvatskoj trenutno 92 posto otpada završava na odlagalištima. Prioritet je osigurati odvojeno prikupljanje otpada, odnosno primarnu selekciju te stvoriti funkcionalan sustav gospodarenja otpadom koji će promicati smanjivanje količine otpada te ponovnu upotrebu i recikliranje. Time se veći dio otpada kao sirovina vraća u proizvodni lanac što pak rezultira otvaranjem novih radnih mjesta.
Ministar je potvrdio i svoje stajalište o potrebi uvođenja reda u sustav gospodarenja ambalažnim otpadom. Upitan o budućnosti depozitnog sustava za gospodarenje PET ambalažom, napomenuo je da ona ovisi o vremenu koje će biti potrebno da se postignu isti ili bolji konačni rezultati kroz neki alternativni sustav.
U osvrtu na budućnost projekta Ombla, ministar je podsjetio da zadatak njegova Ministarstva nije kočenje projekta već osiguravanje mjera zaštite okoliša pod kojim se neki projekt može provesti te dodao da budućnost Omble ovisi o tome hoće li se utvrditi postojanje mjera koje će osigurati očuvanje vrsta i staništa na danom području. Vezano uz Plomin C, ministar je napomenuo da će stanje okoliša nakon rekonstrukcije postrojenja biti poboljšano.
