Slovenska znanstvenica Zalika Klemenc Ketiš, koja je proučavala 50-ak pacijenata kojima je srce prestalo kucati te su vraćeni u život reanimacijom, kaže da se njihovo iskustvo može objasniti povišenom razinom ugljičnog dioksida u krvi
Rezultate istraživanja Zalike Klemenc Ketiš, objavljene u američkoj online publikaciji Critical Care, dijelu Biomed Centrala, u srijedu je prenio Glas Amerike (VoA).
Iskustvo blisko smrti česta je tema u filmovima i beletristici. No mnogi ljudi i u stvarnosti tvrde da su nešto slično doživjeli, opisujući to iskustvo kao trenutak izbora između života i smrti.
Zalika Klemenc Ketiš s mariborskog sveučilišta jedna je od znanstvenika koji istražuju fiziologiju ljudskog organizma da bi objasnili takve doživljaje.
U tu je svrhu istraživala skupinu pacijenata koji su nakon zastoja srca u život vraćeni reanimacijom, a jedan od njih opisao je da je u tom trenutku vidio crtu dok je lebdio u zraku. 'Znao je da se neće vratiti u život ako prijeđe crtu. Odlučio je da je ne prijeđe i vratio se', kaže slovenska znanstvenica.
Drugi je pacijent opisao da je lebdio iznad svoga tijela dok su ga liječnici reanimirali. Duhovno objašnjenje ove pojave slijedi točno ono što pacijenti opisuju: osoba je krenula putem zagrobnog života, ali se, umjesto toga, odlučila vratiti, navodi se u rezultatima istraživanja.
Od 52 pacijenta koja su ekipe hitne pomoći reanimacijom vratile u život, njih jedanaest opisalo je iskustvo blisko smrti, što se podudara s ranijim statistikama, po kojima između 11 i 23 posto onih koji prežive srčani udar svjedoči o takvim doživljajima, kaže slovenska znanstvenica.
Istraživanjem je otkriven samo jedan čimbenik koji pacijente razlikuje od onih koji nisu iskusili taj fenomen - povišena razina ugljičnog dioksida u krvi kratko nakon srčanog udara zbog zastoja krvotoka i disanja.
Klemenc Ketiš smatra da nalaz nije bio neočekivan jer je poznato da ljudi na višim nadmorskim visinama, zbog povećane razine ugljičnog dioksida u krvi, mogu iskusiti neke oblike halucinacija, slične iskustvu bliskom smrti.
Ostali demografski, farmakološki i drugi čimbenici koji su praćeni izgleda da nisu imali nikakvog utjecaja na tu vrstu iskustva, a nije bilo bitno ni to koliko je pojedini pacijent zaista bio blizu smrti.
Rezultati istraživanja pokazuju da bi razina ugljičnog dioksida mogla biti ključni čimbenik koji izaziva iskustvo blisko smrti, zaključuje Klemenc Ketiš, dodajući da to sigurno nije jedini uzrok, niti je potpuno objašnjenje.