Najlošiju kvalitetu zraka u Hrvatskoj definitivno ima Slavonski Brod zbog onečišćenja koje stiže iz rafinerije u susjednoj BiH, međutim i brojni drugi gradovi u kontinentalnim područjima, pa i neki u priobalnim, poput Rijeke, imaju problema, osobito s tzv. lebdećim česticama i ozonom, kaže naš stručnjak za kvalitetu zraka
Voditelj službe za mjerenje i istraživanje kvalitete zraka u DHMZ-u Lukša Kraljević za tportal je pojasnio što nam otkriva web stranica 'Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj' koju je u srijedu pokrenulo Ministarstvo zaštite okoliša, a koja iz sata u sat prikazuje koncentracije različitih onečišćenja zabilježene na brojnim mjernim postajama širom zemlje.
'Kao indeks onečišćenja u načelu se uzima najveći iznos nekog od zagađivača – ozona, sumporovog dioksida, ugljikovog monoksida ili lebdećih čestica PM10. Primjerice na postaji Zagreb 3 trenutno najviše razine lebdećih čestica PM10 bile su 29,9. Dakle indeks, a time i boja koja označava razine onečišćenja, u ovom se slučaju uzima prema najlošijem rezultatu, a to je 29,9', rekao je Kraljević.
Prema našem stručnjaku, lebdeće čestice PM10 i PM2,5 ujedno su dugoročno najštetnije jer ulaze vrlo duboko u pluća, u bronhe, a eventualno i u alveole.
'Postoje istraživanja koja kažu da praktički svaka izloženost česticama PM2,5 određeni broj dana u velikoj populaciji dovodi do povećanja smrtnosti. Gotovo da nema sigurne razine za PM2,5 mada ih gotovo pola dolazi iz prirodnih izvora. Za PM10 granična vrijednost, prema europskim standardima za 24-satni srednjak, iznosi 50 mikrograma po prostornom metru. U Zagrebu je posljednji 24-satni srednjak 17,93, što je debelo ispod granične vrijednosti', obrazložio je naš sugovornik.
Lebdeće čestice, kaže, stvaraju različiti izvori dima – od peći za grijanje do automobila i industrije, ukratko sve što gori. Pravila koja je nametnuo EU za neke su onečišćivače, osobito ozon i lebdeće čestice, toliko striktne da sada u Europi pola država ne može ispuniti te kriterije. Hrvatska je trenutno dosta čista, no lebdeće čestice i ozon ipak su najveći problem naše zemlje.
'Lebdećih čestica najviše ima u kontinentalnoj Hrvatskoj zimi, za vrijeme magli, kada nema puno provjetravanja u plitkom sloju. Tada ima dosta prekoračenja pa na nekoliko mjernih mjesta imamo zrak druge kategorije. Ozona pak najviše ima u priobalnom području. On može djelovati nadražujuće na dišni sustav i izazvati crvenilo očiju. Također postoje dokazi da može smanjiti prinos žitarica. U priobalnom području stvaraju ga sunce i eterična ulja, a u gradovima ispušni plinovi. Primjerice, trenutno je visoka koncentracija u Humu na Visu. Tamo nema nikakvog zagađenja. To je isključivo prirodni proces protiv kojeg se ne može ništa.
Najveće probleme s onečišćenjem zraka ipak ima Slavonski Brod zbog rafinerije preko puta. On je praktički jedini grad u Hrvatskoj koji ima prekoračenja razina sumporovog dioksida. Sisak ga više nema jer njegova rafinerija gotovo uopće ne radi. Granična vrijednost za sumporov vodik je 7, a u Slavonskom Brodu on zna prijeći čak i 30', upozorio je Kraljević.
Zanimljivo je da su ovotjedna mjerenja pokazala da je zrak u Plominu prilično čist, čišći nego primjerice u Rijeci ili Zagrebu.
Kakve su trenutne razine onečišćivača u vašem gradu ili na obližnjoj mjernoj postaji, možete provjeriti na ovom linku, na interaktivnoj karti
