Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, u poslijepodnevnim će satima predvoditi tradicionalno svečano euharistijsko slavlje u crkvi Krista Kralja na Mirogoju, a nakon mise će kod Središnjeg križa predvoditi blagoslovnu molitvu. Mise će se služiti i u mnogim drugim nadbiskupijama, biskupijama i župama.

Svetkovina Svih svetih u kršćanskoj tradiciji slavi se od 4. stoljeća, a prema odluci pape Grgura IV. iz 835. godine taj se blagdan u cijeloj Crkvi slavi 1. studenoga. Spomendan mrtvih, odnosno Dušni dan, nastao je inicijativom sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona i slavi se 2. studenoga. Obilježava se od početka XI. stoljeća, a ubrzo se proširio među narodima.

Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.

Pod izrazom 'svi sveti' ne misli se samo na osobe koje su službeno proglašene svetima, već blagdan podsjeća i na sve one koji nisu stavljeni na oltar ili u kalendar, a ostvarili su velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

Crkva je od svojih početaka njegovala spomen na mrtve, o čemu svjedoče natpisi u katakombama i spominjanje pokojnika u misama od samih početaka kršćanstva, pritom se pozivajući na riječi Druge knjige Makabejaca iz Staroga zavjeta: 'Sveta je i spasonosna misao moliti za pokojne da im se oproste grijesi'.

U kalendaru Katoličke crkve Svi sveti označeni su kao svetkovina, a u Hrvatskoj su i neradni dan.