Europski akt o slobodi medija trebao bi osigurati neovisnost i pluralizam medija, transparentnost vlasništva i regulaciju oglašavanja, a naročito poštivanje redakcijskih statuta i autonomije uredništava, rečeno je u ponedjeljak na panelu u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u RH
Načelnica Sektora za medije Ministarstva kulture i medija Nives Zvonarić podsjetila je da je Europska komisija prijedlog Europskog akta o slobodi medija predstavila u rujnu 2022., a Europski parlament i države članice sada rade na odgovoru, odnosno svojim stajalištima. Očekuje se da će u Parlamentu postupak biti završen u rujnu, nakon čega mogu početi pregovori s Vijećem Europe o konačnoj verziji, istaknula je Zvonarić.
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) Hrvoje Zovko kazao je kako se nada da će se očekivanim Europskim aktom o slobodi medija zaštititi profesionalno i kritičko novinarstvo, ali je ukazao i na potrebu poštivanja postojećih redakcijskih statuta hrvatskih medija.
vezane vijesti
''Najgori primjer je primjer riječkog Novog lista. Država već godinama o tome šuti, a na čelu tog lista godinama stoji v.d. urednik, kao beskrajni dan. Tražit ćemo da se povlaštena stopa PDV-a od pet posto oduzme pojedinim nakladnicima'', kazao je predsjednik HND-a. Predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) i Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever je kao moderatorica panela istaknula potrebu zaštite novinara i autonomije uredništava ocijenivši Europski akt o slobodi medija ''čvrstim, robusnim aktom'' s jakim mehanizmima za očuvanje novinarstva kao javnog dobra.
Odvjetnica specijalizirana za medijsko pravo Vesna Alaburić govorila je o različitim mjerama i mehanizmima koje predviđa novi europski akt ocijenivši kako u hrvatskim medijima postoji veliki raskorak između teorije i prakse kada je riječ o uredničkoj neovisnosti.
U sklopu panela po prvi put dodijeljene su i nagrade Europa HND-a kao priznanja za najuspješnije medijske radove iz područja europskih politika i njihova utjecaja na svakodnevicu građana. Laureati su birani u četiri kategorije: za pisano, internetsko, radijsko i televizijsko novinarstvo.
Nagradu za pisano novinarstvo dobio je novinar Večernjeg lista Josip Bohutinski za tekst o gradnji Pelješkog mosta. temu koju je pratio 17 godina, a za internetsko novinarstvo dobila je novinarka Telegrama Irena Frlan Gašparović za tekst o razlikama u načinu obnove zgrada u ''režiji'' Grada Zagreba i države. Nagradu za radijsko novinarstvo dobila je novinarka Hrvatskog radija za emisiju Dossier Europa posvećenu korupciji i lobiranju u EU, a nagradu za televizijsko novinarstvo dobio je Marko Stričević za dokumentarni film "Ruski agenti slobode" o iskustvima ruskih disidenata nakon 24. veljače 2022., odnosno nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
