Lokalne jedinice - županije, gradovi i općine - zadovoljnije su svojom transparentnošću nego što bi to po stvarnim rezultatima trebale biti te misle da ni javnost ni zakoni od njih ne traže objavljivanje više proračunskih informacija. Također, županije ne objavljuju više proračunskih informacija jer uglavnom smatraju da to nije potrebno. Rezultati su to istraživanja pod nazivom 'Proračunska transparentnost lokalnih jedinica – stavovi zaposlenika' koje su napravile Katarina Ott i Mihaela Bronić s Instituta za javne financije
Online anketa provedena je od 3. do 17. svibnja 2016., a na temelju analize autorice u zaključku navode kako se može zaključiti da većina županija (koje su već dosegle visoku prosječnu razinu transparentnosti) smatra da je količina informacija o proračunima dostupna na njihovim mrežnim stranicama dovoljna, odnosno opsežna, no zabrinjava što to isto smatraju i gradovi (s jedva zadovoljavajućom) i općine (s nezadovoljavajućom razinom proračunske transparentnosti). Pritom tek neznatan postotak ispitanika smatra da je ta količina nedostatna.
Autorice Ott i Bronić napominju da je ohrabrujuće to što se relativno malen postotak svih ispitanika slaže s tvrdnjom da se neke proračunske informacije ne bi ni trebale objavljivati na mrežnim stranicama, da velik postotak želi objavljivati informacije kako bi se građani upoznali s proračunom te da zanemariv postotak smatra da izvršna vlast lokalne jedinice ne bi trebala motivirati javnost da više koristi proračunske informacije i više sudjeluje u proračunskom procesu.
Također ističu da zabrinjava to što nedostatan postotak ispitanika smatra da bi to izvršna vlast trebala raditi i što velik postotak čak ni ne može procijeniti bi li to izvršne vlasti trebale raditi.
'Županije ne objavljuju više proračunskih informacija jer uglavnom smatraju da to nije potrebno i jer javnost ne zahtijeva više informacija, a gradovi i općine jer su preopterećeni drugim administrativnim zadacima. Pritom većina svih ispitanika vapi za mogućnošću zapošljavanja mladih informatički kvalificiranih ljudi', napominju autorice.
Premda prilično velik postotak ispitanika smatra da javnost ne zanima proračun, da ga ne razumije i da misli da ne može ništa u proračunu promijeniti, građani se obraćaju lokalnim jedinicama – županijama i gradovima uglavnom elektroničkom poštom, a općinama najčešće osobno, što znači da građane proračun ipak zanima.
S obzirom na brojne puste dijelove Hrvatske, navode na kraju zaključka Ott i Bronić, lako je upitati se ima li uopće smisla inzistirati na proračunskoj transparentnosti, posebice na mrežnim stranicama lokalnih jedinica.
'No ako te lokalne jedinice već postoje i ako raspolažu proračunima, da bi građanima mogle pružati javne usluge u skladu s njihovim potrebama, moraju biti kadre te proračune i transparentno objavljivati. Po tko zna koji put, i ova analiza ukazuje na prvi i osnovni problem – broj, svrhu i održivost tolikog broja lokalnih jedinica', zaključuju autorice.
