Iako resorna ministrica Anka Mrak Taritaš nevoljko koristi izraz 'reforma', priznaje da tri nova zakona, koji bi trebali zamijeniti aktualni Zakon o prostornom uređenju i gradnji, donose složene, ali i strukturne promjene. Tako je, kada se govori o Zakonu o prostornom uređenju, uspostavljen Informacijski sustav prostornoga uređenja, odnosno ISPU, putem kojeg su u jednu cjelinu spojeni Geoportal, Katastar i prostorni planovi.

'Putem sustava ISPU bilo tko će moći vidjeti što je planom planirano i što je u budućnosti taj plan donio. Svatko će moći vidjeti što se događa s njegovom parcelom', kazala je ministrica Mrak Taritaš. Tako će ubuduće građani moći vidjeti i što se događa sa susjednim parcelama, odnosno je li primjerice njihov susjed zatražio građevinsku dozvolu ili gdje je u tijeku inspekcijski nadzor. Dio podataka, nadodaje ministrica, ipak će biti zaštićen.

Zakon o prostornom uređenju i Zakon o gradnji donijet će i niz novina po pitanju lokacijske i građevinske dozvole. Lokacijska dozvola za najveći dio građevina će se ukinuti, no ipak će postojati. Naime, morat će se vaditi u slučajevima eksploatacijskih polja mineralnih sirovina, ostaje za zahvate koji traže izvlaštenje, u slučajevima fazne izgradnje za velike investicije koje traju niz godina i za slučajeve koji se ne smatraju građenjem u punom smislu te riječi. Kao primjer ovoga posljednjeg Mrak Taritaš navela je postavljanje pontona, što nije građenje, ali je zahvat u prostoru za koji će trebati lokacijska dozvola.

Što se pak tiče građevinske dozvole, za njezino će izdavanje u budućnosti biti potrebna minimalna dokumentacija i investitor neće trebati platiti komunalni i vodni doprinos. 'Međutim, osam dana prije početka radova je ključna točka. U toj točki uz prijavu početka radova će se morati podmiriti i sve obaveze. Na taj način omogućujemo da investitori dolaze do svojih građevinskih dozvola, da mogu doći do kredita. Dakle, u budućnosti građevinska dozvola, ali ne možeš početi s radom dok nisi regulirao sve što trebaš regulirati', rekla je Mrak Taritaš.

Građevinska dozvola vrijedit će tri godine i u te tri godine investitor će morati započeti s gradnjom. 'Osam dana prije početka prijavljuju se radovi i od početka radova postoji rok u kojem se trebaju urediti pročelje zgrade i okoliš. Rok je od pet do 10 godina ovisno o složenosti zgrade. Hoće li netko unutar zgrade raditi sljedećih 20 godina, to nas ne zanima, ali u roku od pet do 10 godina mora završiti fasadu. Ako to ne napravi, onda će imati novčanu sankciju', kazala je ministrica dodavši da bi kazna mogla iznositi i 3.000 kuna mjesečno. Kako je objasnila, rok od pet godina odnosit će se na obiteljske kuće, dok će više godina za uređenje fasade imati složenije zgrade.

Rok za uređenje fasada odnosit će se samo na nove zgrade, a starije kuće i zgrade nisu uključene. Naime, ministrica se nada da će na kuće bez fasada koje su, primjerice, izgrađene prije desetak godina utjecati izdavanje energetskog certifikata. Na tom tragu odredbu koja zadaje rok za uređenje fasada prokomentirao je i premijer Zoran Milanović

'Drago mi je da ste postavili rokove za fasade, jer je to jedna specifičnost Hrvatske. To nije samo estetski problem, nego i energetski problem. Netko tko živi pet do deset godina u kući bez fasade više zagađuje, troši više energenata i zato mi se taj rok čini jako velikodušnim', kazao je Milanović

U resornom ministarstvu u jednom dijelu izdavanja građevinskih dozvola ipak će biti tolerantni. Naime, ukoliko dođe do povećanje dimenzija građevine od tri posto (oko 50 centimetara) to se neće tretirati kao izmjena građevinske dozvole. 'Mi smo imali slučaj gdje je jedna kuća od 30 i nešto metara bila 18 cm duža i morali smo je rušiti prema postojećem zakonu', istumačila je ministrica Mrak Taritaš.

Novi zakon naglasak će imati i na odgovornosti pa će ubuduće projektant pečatom odgovarati za cijeli projekt, a ako on bude krivo projektiran, prijeti mu gubitak licence. Jednaka je odgovornost i na referentima u uredima kojima prijeti stegovna odgovornost ukoliko ne izdaju dozvolu ili izdaju dozvolu protivnu prostornom planu.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu graditeljstva, prošle godine bilo je čak 20-ak prijava za stegovni postupak, no po njima ništa nije napravljeno. Referenti su službeno bili zaposlenici županija i gradova i Ministarstvo je u tom slučaju jedino moglo napisati pismo županu ili gradonačelniku da zatraži pokretanje stegovnog postupka. U budućnosti takva pisma više neće biti potrebna, nego će resorno ministarstvo direktno od pročelnika nekog ureda zatražiti stegovni postupak za referenta, a ako on to ne učini, prijeti mu kazna od 5.000 kuna.

Novine donosi i Zakon o građevinskoj inspekciji, gdje će se dio ovlasti inspekcije, poput izgradnje ograda i nadstrešnica, prebaciti na komunalne redare. Promijenit će se i način postupanja inspekcije u slučaju da netko gradi na prostoru koji nije predviđen za gradnju. Prije su inspektori u tom slučaju izašli na teren i onda nakon ocjene stanja krenuli u potragu za investitorima što je znalo trajati mjesecima pa se bespravna građevina na kraju već i izgradila. Ubuduće će inspektori izaći na teren, izdati rješenje i u roku od osam dana građevina će se rušiti, pojasnila je ministrica. Što se pak tiče onih koji će graditi bez potrebne dozvole, inspektor će im napisati kaznu, ali i dati odgodu dok ne ishode dozvolu. Postojat će i mogućnost produljenja tog roka, no ako ni onda investitor ne pribavi dozvolu, inspekcija će izdati rješenje za rušenje.

'Vidjeli ste i pratili donošenje Zakona o legalizaciji koji je izazvao buru i izazvat će je i ovi zakoni. Izazvat će je jer se traži puno veća odgovornost svih koji sudjeluju u tom procesu, no mi zaista smatramo da ćemo na ovaj način omogućiti jednostavnije, brže i otvorenije izdavanje dozvola i svu onu sivu zonu ćemo maknuti', zaključila je ministrica Anka Mrak Taritaš.