Otprilike tri milijuna javnih mjesta za punjenje bit će potrebno za 44 milijuna električnih vozila u 2030. godini ako Europska unija do 2050. godine želi postati klimatski neutralna, pokazuju nova istraživanja istraživačke skupine Transport & Environment (T&E). To je preko 15 puta više od 185.000 javnih punjača koji su trenutno dostupni u EU, a koji su dovoljni za trenutnu električnu flotu, ali ne i korak s rastućim tržištem nakon 2020. godine.

Za financiranje potrebnih punjača, procjenjuje se, u Europi je u sljedećih 11 godina potrebno 20 milijardi eura ili prosječno 1,8 milijardi eura u privatnim i ciljanim javnim ulaganjima. To je danas samo tri posto godišnjeg troška EU na cestovnu infrastrukturu. T&E tvrdi da je ovo poslovna prilika te da sufinanciranje može doći iz europskoga plana ulaganja, koji će podržati milijardu eura održivih ulaganja u sljedećem desetljeću u okviru Zelenog plana EU (Green Deal).

Punjenje kod kuće i na radnome mjestu mora biti prioritet, a između 20 i 30 posto tih punjača trebat će biti u ugroženim i manje naseljenim područjima kako bi se osiguralo da svi imaju koristi od vozila s nultom emisijom.

Lucien Mathieu, analitičar T&E, ističe: 'Zeleni plan za promet može se dogoditi samo s nultom emisijom infrastrukture. To znači uložiti novac u postavljanje mreže javnih punjača, posebno kod kuće i na poslu, a ne u izgradnju više fosilnih plinovoda. Dosad je broj punjača išao u skladu s potražnjom, ali nadolazeći električni porast potrebno je napuniti velikim širenjem mreže za punjenje'.

Predstojeća revizija EU direktive o alternativnom gorivu presudan je trenutak za Europsku komisiju da pomogne vozačima kako bi što lakše podnijeli troškove te pomogne poduzećima da plove na valu elektrifikacije. Ove godine to treba preispitati i treba ga pretvoriti u uredbu s ambicioznim ciljevima kako bi se osigurala brza i usklađena ugradnja punjača u cijeloj Europi.

'Prelaskom na električna vozila stvorit će se prilika za europsku industriju od više milijardi eura u radu mreža, proizvodnji i ugradnji te održavanju javnih naknada. EU mora učiniti sve što može kako bi se borila protiv klimatskih nepogoda, istodobno podržavajući radna mjesta u Europi', ističe Lucien Mathieu.

Analiza T&E-a temelji se na novoj mjernoj jedinici infrastrukture javnih punjača koju je razvila kako bi pomogla regulatorima da postave ciljeve i odrede koliko javnih punjača će biti potrebno.

Promet je najveći klimatski problem u Europi, koji predstavlja više od četvrtine (27 posto) ukupnih emisija stakleničkih plinova. Automobili emitiraju 44 posto emisije CO2 iz prometa i njihov utjecaj i dalje raste. Da bi ostvarila ambiciju Zelenog ugovora EU-a, Europi će trebati 40 posto novih automobila koji će imati nultu emisiju do 2030., a posljednji automobil s motorom s unutarnjim izgaranjem morat će se prodati najkasnije do 2035. godine.