U svjetlu današnjih sve strožih kriterija za emisije ispušnih plinova osobnih automobila, ali i drugih kategorija vozila s konvencionalnim motorima s unutarnjim izgaranjem, svako tehničko rješenje za smanjenje emisija štetnih plinova vrijedno je pažnje. Sustavom BNOx nudi se rješenje za naknadnu ugradnju koje smanjuje dušične okside za više od 90 posto u stvarnim uvjetima (RDE). Vrijednosti emisija koje se postižu u stvarnim uvjetima u naknadno opremljenim vozilima klase onečišćenja Euro 4 i onih više bolje su od onih u trenutnoj kategoriji Euro 6. Na taj način dizelski automobili moći će se kvalificirati za plavu naljepnicu i dobiti pristup 'plavim zonama'.

Naravno, novoproizvedeni automobili će već u startu imati ugrađeno neko od rješenja, bilo da se radi o hardverskom, bilo softverskom obliku. To je obveza svakog od proizvođača automobila, a oni modeli koji neće imati zadovoljavajuće niske emisije štetnih plinova jednostavno će biti prisiljeni otpasti iz proizvodne palete. U suprotnom će proizvođači morati plaćati kazne, pa je u svakom slučaju jeftinije potpuno maknuti takve modele i koncentrirati se na ekološki prihvatljivije modele.

To vrijedi za nove automobile, no što se događa s onima koji su već godinama na prometnicama? Ili možda još preciznije: što s automobilima koji su u našem osobnom vlasništvu? Za njih, naravno, rješenje nije da se prestanu proizvoditi jer su već ionako proizvedeni, i to, sudeći prema brojkama, jako davno. U Hrvatskoj je situacija sa starošću voznog parka dramatično užasna. Prema Centru za vozila Hrvatske (CVH), prije svega osobnih automobila M1 kategorije (motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedišta vozača imaju još najviše osam sjedišta, tj. osobni automobili i kombiji), kojih je i najviše, trenutačno je u Hrvatskoj registrirano 1.665.391 primjerak (podaci do kraja 2018.). Njihova prosječna starost je 12,64 godina i svakim danom pada još više.

U gradovima Europske unije, naročito velikim zapadnoeuropskim gradovima, svakodnevno se uvode zone niske emisije, u kojima će biti zabranjeno prometovati starijim automobilima. Ako ne bude potpune zabrane, onda će se morati plaćati naknada za ulazak u te zone. Stvaranje zona niskih emisija očito je nužno za postizanje smanjenja zagušenja prometa i poboljšanje kvalitete zraka u većim gradovima, a pitanje je kako to u budućnosti utječe na izbor flote i kako su vozači upozoreni na sve veći broj zona niskih emisija. Gotovo svi gradovi koji su do sada poduzeli akciju ciljaju na dizelske motore koji najviše zagađuju okoliš. Međutim, noviji dizelski motori i vozila s pogonom na benzin bit će pogođeni time sljedećih nekoliko godina. Naravno, bez detaljnijeg u to u kojim je urbanim sredinama već uvedena takva zabrana, radi se o emisijama CO2 (ugljični dioksid), NOx (dušikovi oksidi) i SOx (sumporni oksidi).

Ovakvim strogim zabranama najviše su pogođeni Euro 4 automobili s dizelskim motorom (prva registracija 2006. godine) i Euro 5 (siječanj 2011. godine). Samo u Njemačkoj u ovome trenutku vozi nešto manje od 5,6 milijuna Euro 5 dizelskih automobila. Prije nekoliko mjeseci obećavalo se da će u toj državi započeti modernizacija dizelskih automobila s visokom razinom onečišćujućih tvari. Savezni ured za motorna vozila (Kraftfahrt-Bundesamt ili KBA) izdao je prošli tjedan prvu opću operativnu dozvolu za dogradnju dizelskih motora. To se odnosi na setove za naknadnu ugradnju za Volvove modele. Uskoro se očekuju dozvole i za vozila Daimlera i BMW-a. Cilj je da se naknadno opremljena vozila mogu izuzeti od ograničenja u vožnji.

KBA je dodijelila komplet za naknadnu ugradnju za Volvove modele s 2,0 i 2,4-litarskim dizelskim motorima emisijskog standarda Euro 5. To uključuje modele volumena XC60, XC70, S60 i V60. Za Daimlerove modele, dopuštenje za KBA očekuje se 31. srpnja, a za BMW-ove modele 15. kolovoza.

Troškovi naknadnog opremanja procijenjeni su u prošlosti na oko 3000 eura po sustavu. No nakon duge rasprave neki njemački proizvođači pristali su na subvencije za modernizaciju hardvera. Međutim, oni preferiraju softver za poboljšanje ispušnih plinova. Zabrana vožnje na državnoj razini za dizel Euro 5 do sada nije izglasana ni u jednom njemačkom gradu, ali se to svakako uskoro očekuje.

U Hrvatskoj zasad nema takvih zona, no to ne znači da ih uskoro neće biti!