Prvi spasonosni kredit za Agrokor od 80 milijuna eura kojim su privremeno umireni dobavljači, dale su domaće banke. No zbog raznih regulatornih ograničenja poput maksimalne izloženosti državi ili pojedinom dužniku, ne treba očekivati da će domaće banke i dalje, iz mjeseca u mjesec, pumpati novac u Agrokor.

Kao jedno od rješenja spominjao se i kredit HBOR-a. Šanse da državna razvojna banka kreditira tekuće poslovanje privatne tvrtke pod državne upravom minimalne su. Takav kredit Europska komisija smatrala bi nedozvoljenom državnom potporom, i iako bi se vjerojatna takva složena shema i u stvarnosti mogla provesti unatoč srdžbi Bruxellesa, nameće se pitanje osiguranja kredita, odnosno zaloga.

Prije samo desetak dana država je preko HBOR-a plasirala Petrokemiji kredit od 350 milijuna kuna. Sve hrvatske vlade, naime, vole začarani krug kreditiranja i dokapitalizacija na kojem tvrtke poput Petrokemije životare već godinama bez konkretnih promjena u upravljanju koje bi pridonijele odbijanju od državnih jasli.

Za odobrenje kredita Petrokemiji Vlada je založila veći broj dionica Podravke, Hrvatskog Telekoma, Đure Đakovića i Croatia Airlinesa. Kako se u Agrokoru više nema što založiti, državi za kredit toj tvrtki također trebala pod zalog staviti nešto od dionica ili barem dati državno jamstvo.

Što se tiče scenarija u kojem Agrokor kreditiraju domaće banke, treba znati da su one ograničene regulativom Europske unije i Hrvatske narodne banke, tj. da su vrlo blizu limitima kredita koje mogu dati i državi i pojedinom klijentu. 'Nemoguće je očekivati da bi se komercijalne banke u Hrvatskoj još više izlagale riziku države', rekao je tportalu ekonomist Damir Novotny.

Stoga se kao logičan izbor nameće Sberbank. Ta banka posluje u Rusiji, pa ne potpada pod lokalnu i europsku regulativu, a i već je se napola spremila za polovičan otpis Agrokorovih dugova. Ramljak je potvrdio je kako je s njima ponovno ušao u pregovore i kako bi mu dobro došlo svježih 250 milijuna eura.

'Jedino je rješenje da dođu stranci. U igru bi mogao ući Sberbank koji ne ograničava regulatorna pravila. To bi općenito mogle biti i druge izvan-europske banke i fondovi koji rade rizičnije plasmane. Ne može se očekivati da u Agrokor ulože recimo mirovinski fondovi jer je rejting tvrtke jako loš. Takvi fondovi ne smiju ulagati u kompanije s takvih rejtinzima, dakle treba očekivati fondove koji imaju veći apetit za rizik', rekao je Novotny.

'Postane li Sberbank opet glavni kreditor Agrokora, postavlja se pitanje svih pitanjima – zašto je Vlada Andreja Plenkovića uopće donosila lex Agrokor? 'Ako smo donijeli taj zakon zato da se zaštitimo od loših ruskih utjecaja, a Most tvrdi da jesmo, zašto opet zovemo Sberbank da spašava? To znači da će oni opet dobiti najveći utjecaj', rekla je tportalu ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu Maruška Vizek. Vizek pojašnjava kako donošenje 'lex Agrokor' zbog ograničavanja ruskih geostrateških interesa i pozivanje Sberbanka 'znači da su naši policy makeri ili potpuno zbunjeni ili očajni'.

U međuvremenu, Agrokor je otkrio i novo stanje dugovanja koje pokazuje saldo od 40,4 milijarde kuna. Od kraja rujna 2016. do kraja ožujka 2017. dugovi su porasli za šest milijardi kuna, a još se uvijek ne zna kud je otišlo 3,7 milijardi kuna. Stanje Agrokorovih dugova trebalo bi biti transparentnije 10. lipnja kada će Trgovački sud u Zagrebu završiti s prikupljanjem tražbina dobavljača prema Agrokoru.

S obzirom na to da se špekulira da će dugovi probiti iznos od 60 milijardi kuna, da je operativno poslovanje zasad vrlo teško održati stabilnim bez novih kredita i da će kad-tad na naplatu doći razni komercijalni zapisi i obveznice, Agrokor se našao na meti raznih hedge i fondova privatnog kapitala. Riječ je redom o privatnim fondovima koji upravljaju milijardama eura kapitala i ulažu u rizične projekte, ali za to traže sočan prinos.

Da je Agrokor ostao u rukama Ivice Todorića, oni bi mu već vjerojatno složili kreditnu liniju, no zbog 'lex Agrokor' takvi su fondovi vrlo oprezni jer nemaju model po kojem bi u slučaju neplaćanja ovršili dužnika. Ako će Ramljak iz mjeseca u mjesec uzimati kredite kako bi isplatio plaće i platio minimum robe dobavljačima, takvo restrukturiranje nema smisla.

Stoga u idućih nekoliko mjeseci treba očekivati da će na bubanj otići neke Agrokorove tvrtke koje ne predstavljaju temeljni biznis - proizvodnju hrane i maloprodaju. Neizravno, Ramljak je to već i potvrdio jer je rekao kako u budućnosti Agrokor kao koncern neće postojati, već će na tržištu egzistirati pojedine tvrtke – Konzum, Jamnica, Mercator, Ledo.