Direktor tvrtke Alatnica smatra da su najveći krivci, zbog kojih domaći proizvođač na natječaju ostaje kratkih rukava, ravnatelj DHMZ-a i Ministarstvo poljoprivrede. Ističe da su sumnjivi poslovi kojima se pogoduje uvoznicima raketa počeli još 2005. kada je, kako tvrdi, prekršen Zakon o javnoj nabavi. 'Prijedlog ugovora, koji je, umjesto s jednim, potpisan s čak tri dobavljača, pa i s tvrtkom koja se čak nije ni natjecala, potpisao je ministar Petar Čobanković, dok je konačnu odluku potpisao bivši premijer Ivo Sanader', ističe Nikola Veočić, direktor ĐĐ Alatnice.

Na posljednjem natječaju DHMZ-a, koji je poništen, ponuda Alatnice je odbijena. U objašnjenju koje su primili stoji da su odbijeni jer zamolba nije bila dobro uvezana, zato što Županijski sud nije dobro napisao potvrdu o nekažnjavanju te zato što im je Alatnica poslala kopiju, a ne original tehničkih karakteristika raketa koje su i dosada isporučivali Hidrometeorološkom zavodu.

Direktor Alatnice ističe i da su ovako apsurdni razlozi odbijanja ponude domaćeg proizvođača samo još jedan dokaz da se radi o namještanju poslova uvoznom lobiju protugradnih raketa. Na sve to je, kaže, ukazao i državnoj komisiji, od koje je dobio tek odgovor da je sporni natječaj poništen s pravom. Pojašnjenje je zatražio i u Ured za zakonodavstvo, no odgovoreno mu je da taj ured odgovore daje samo Vladi RH, a ne i pravnim osobama.

'Nijedna druga država ne raspisuje natječaj za protutučne rakete i to pokušavam objasniti već šest godina. Iako Hrvatska ima svog proizvođača protugradnih raketa, uvoz se svake godine nastavlja. Kada sam ove godine vidio da je ĐĐ Alatnica odbačena na natječaju iz nevjerojatnih razloga, kada mi je to, potvrdila i državna komisija, shvatio sam, kao i 2005, da su priče o čuvanju radnih mjesta, o zapošljavanju branitelja i sl. samo prazne priče. Shvatio sam i da je uvozni lobi toliko jak da se protiv njega ne može boriti', zaključuje Veočić.

Dodaje da, po njegovu mišljenju, najveću odgovornost za propadanje domaćeg proizvođača te uvoz raketa iz Srbije, Crne Gore i Bugarske, snosi ravnatelj DHMZ-a.

'Ako je ravnatelj vidio da nešto nije u redu, trebao je to odbiti i dati ostavku. Naravno, to ne treba očekivati od naših dužnosnika. Evo, i nakon šest godina njemu se ništa nije dogodilo, no domaća proizvodnja je ugašena, a od kada se uvoze, raketa treba dvostruko više nego ranije kada smo ih proizvodili mi u pogonima Alatnice', tvrdi Veočić.

'ULAGANJE U RAZVOJ JE PROMAŠENA INVESTICIJA!'

S proizvodnjom protugradnih raketa ĐĐ Alatnica je počela 1994. godine, a na tim su poslovima uglavnom radili hrvatski branitelji. Proizvodnja je bila stalna, no kada je trebalo osvojiti još i proizvodnju raketnog goriva i meteorološkog reagensa, došla je 2005. godina kada je, kako kaže Veočić, sve počelo padati u vodu. 'Protugradne rakete danas se zahvaljujući uvozničkom lobiju i njihovim mentorima u Hrvatskoj više ne proizvode jer 100 posto potreba pokriva uvoz iz iz Srbije, Crne Gore, Makedonije i Bugarske. Radna mjesta kod nas se gase, a ulaganje u razvoj proizvoda sada je promašena investicija', kaže Veočić.

ODLUKU JE POTPISAO SANADER

'Godine 2005. spremao se međunarodni natječaj za koji sam saznao nekoliko mjeseci ranije. Znalo se da se, iako je riječ o međunarodnom natječaju, radi samo o Srbiji i Crnoj Gori. Na to sam upozorio Ministarstvo poljoprivrede, Državni hidrometeorološki zavod i poglavarstvo županije Brodsko-posavske koje me jedino podržalo, dok su ostali bili nijemi. Natječaj je na koncu raspisan pod uobičajenim odgovorom da to traži EU', kaže Veočić.

Dodaje da je Alatnica tada jedina imala kompletnu i ispravnu dokumentaciju te je bio siguran da će dobiti taj posao. Usto, Alatnica je jedini domaći proizvođač protugradnih raketa, dok su sve ostale tvrtke samo uvoznici.

'Iako se ugovor mogao sklopiti samo s jednim ponuđačem, ravnatelj DHMZ-a sklopio je tada ugovore s tri tvrtke - ĐĐ Alatnicom kao proizvođačem, tvrtkom Rudar kao uvoznikom iz Srbije te tvrtkom ORO Internacional kao uvoznikom iz Crne Gore. Prijedlog da se rakete kupe od tri dobavljača potpisao je Čobanković. Konačnu odluku je potpisao bivši premijer Sanader, no on je, po mom mišljenju, u svemu tome najmanji krivac, ne zato što je u pritvoru, već zato što su svoj posao trebali odraditi drugi prije njega. Sporni je ugovor bio zaključen čak i s tvrtkom koja se nije niti natjecala, a što je najzanimljivije, cijena koju smo dobili u izravnoj pogodbi bila je veća od one iz zatvorene ponude', ističe direktor ĐĐ Alatnice Nikola Veočić.

Dodaje da su protugradne rakete tada plaćene više nego što je trebalo te ističe da se te prijelomne godine kupilo čak 8.000 protugradnih raketa, dok se prijašnjih godina, dok su se iste nabavljale od Alatnice, kupovalo tek dvije do tri tisuće.

PREKRŠEN ZAKON O JAVNOJ NABAVI

'Jasno je da je tada, kako bi se pogodovalo uvozu, prekršen Zakon o javnoj nabavi. Ovo je jedan od najočitijih primjera kako se gasi uspješna domaća proizvodnja koja daje kvalitetan proizvod po prihvatljivoj cijeni, u korist uvoza', tvrdi Veočić. Ističe i da je gubitkom posla s protugradnim raketama, u čiju je proizvodnju tvrtka mnogo uložila, Alatnica pretrpjela veliki udarac. Naime, prihod od raketa imao je značajan udio u ukupnom prihodu tvrtke koja se spremala i za povećanje domaće proizvodnje te je kupila i tvornicu streljiva kod Slavonskog Broda.

'U RATU SU NAŠE RAKETE BILE DOBRE!'

Početkom Domovinskog rata ĐĐ Alatnica u potpunosti je prekinula civilnu proizvodnju te je započela i uspješno proizvodila streljivo i drugu opremu za HV. Po završetku rata tvrtka se ponovno vratila civilnoj proizvodnji za zapadna tržišta.

'Takvo korjenito mijenjanje tehnologije iziskuje velike troškove te su zbog toga neki u Hrvatskoj, koji su radili za HV, dobili novčane potpore. Umjesto novca, ĐĐ Alatnica je dobila dozvolu od Gregorićeve Vlade da uđe u proizvodnju protugradnih raketa. To se činilo kao dobar poslovni potez jer je do Domovinskog rata Hrvatska trošila 50 posto proizvodnje raketa u bivšoj Jugoslaviji, a nije imala svoju tvornicu istih, dok je, primjerice, Srbija imala čak tri, a Crna Gora i Makedonija po jednog', pojašnjava Veočić za tportal.

Zbog izostanka posla s protugradnim raketama u posljednjih šest godina, Alatnica trpi značajan financijski gubitak. To je pokrenulo lančanu reakciju. Tvrtka koja zapošljava 112 radnika, od čega 44 branitelja, državi za poreze i doprinose duguje 11 milijuna kuna, od čega čak 40 posto otpada na kamate koje iznose visokih 14 posto. U isto vrijeme proizvođači i uvoznici protugradnih raketa iz Srbije, Crne Gore i Bugarske zadovoljno trljaju ruke.

ZAKAZAO MODEL GOSPODARSKOG OPORAVKA

Iako država kroz model gospodarskog oporavka C nudi pomoć hrvatskim tvrtkama, Alatnica do danas nije uspjela doći do tih sredstava, iako ispunjava potrebne uvjete.

'Uklapamo se u sve zahtjeve. Iako smo napisali da imamo uvećane narudžbe, da izvozimo 85 posto ukupne proizvodnje, da možemo plaćati tekuće obveze poreza i doprinosa, da možemo isplaćivati postojeće plaće, da ćemo primiti nove radnike, da ćemo vršiti dodatna ulaganja u tvornici, do sada nismo dobili ni pozitivan ni negativan odgovor. Pitam se zašto je Vlada uopće donijela program gospodarskog oporavka ako za program C do sada nijedna tvrtka nije ispunila uvjete', kaže direktor Alatnice. Ističe da se spomenuti Vladin program za godinu i pol dana nije pomaknuo s mrtve točke.

RECEPT ZA SPAS TVRTKE I 112 RADNIH MJESTA

Iako su prošlu godinu završili s gubitkom, Tvrtka ĐĐ Alatnica je u prvih šest mjeseci ove godine povećala ukupan prihod za 30 posto u odnosu na isti period prošle godine. Plaće radnicima isplaćuje redovito te ima osigurana sredstva za poreze i doprinose. Otvorili su i 11 novih radnih mjesta te sada tvrtka zapošljava 112 radnika. Broj narudžbi premašuje trenutne kapacitete tvrtke za 80 posto te su investirali i oko 150.000 eura u dva nova obradna centra.

Direktor Alatnice smatra da bi se probleme slavonskobrodske tvrtke riješilo otpisom duga prema državi te ugovorom za proizvodnju 20.000 komada raketa protiv tuče u periodu od tri do pet godina.

'Svakome tko želi ovoj državi prosperitet, ovaj naš prijedlog je prihvatljiv. Odbijanjem prijedloga tvrtku se šalje direktno u stečaj, a 112 radnika, među kojima i 44 branitelja, završit će na ulici, odnosno na skrbi države. Ističem da ĐĐ Alatnica nikada nije bila u stečaju niti je ikada do sada dobila ikakvu pomoć od države', ističe Veočić.