Usporedno s Eurostatom koji je objavio prvu procjenu harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za europodručje za ožujak, DZS je u petak objavio prvu procjenu nacionalnog indeksa potrošačkih cijena također za ožujak. Prema preliminarnim podacima potrošačke cijene u Hrvatskoj, u ožujku, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku su bile više za 10,5% (10,6% IPC) u odnosu na ožujak 2022., što predstavlja usporavanje godišnje dinamike četvrti uzastopni mjesec. Na mjesečnoj razini, u odnosu na veljaču potrošačke cijene bile su više za 0,8% (0,8% IPC)
Prema komponentama indeksa, procijenjena godišnja stopa rasta cijena Hrane, piće i duhana iznosila je u ožujku 15,3%, Energije 7,5% (u usporedbi s +13,4% u veljači), Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije 9,3% te Usluga 8,2%. U razdoblju od siječnja do ožujka potrošačke cijene su u prosjeku bile više za 11,8% u odnosu na isto razdoblje 2022.
Hrvatska se tako, prema podacima s Eurostata, i dalje nalazi u gornjem dijelu ljestvice zemalja članica europodručja prema visini godišnje inflacije u ožujku 2023., ispred Slovenije (10,4%), a iza Slovačke (+14,8%). Prema prvoj procjeni harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena, najsnažniji inflatorni pritisak na godišnjoj razini zabilježen je u Latviji (+17,3%), dok najskromniji porast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju i dalje bilježi Luksemburg (+3%). U Njemačkoj je u ožujku, prema preliminarnom harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena, inflacija iznosila 7,8% godišnje.
vezane vijesti
Na razini europodručja godišnja inflacija usporila je u ožujku na 6,9% (s 8,5% u veljači) dok je temeljna stopa inflacije, dosegnula novu rekordno visoku razinu od 5,7% godišnje (+5,6% u veljači). Prema glavnim komponentama inflacije u europodručju, prema preliminarnim podacima, cijene hrane, alkohola i duhana bile su u ožujku više za 15,4% godišnje, neenergetskih industrijskih proizvoda +6,6%, usluga +5,0% dok su cijene energije bile niže za 0,9% (u usporedbi s godišnjom stopom rasta od 13,7% u veljači).
Novi sveobuhvatan Vladin paket pomoći usmjeren na građane i gospodarstvo, koji je s primjenom započeo 1. travnja, u glavnini se odnosi na prolongirane mjere iz prethodnog paketa. Cijene električne energije ostaju ograničene do kraja rujna 2023., a cijene plina do kraja ožujka 2024. Tako je i dalje odgođeno usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima pri čemu je važno primijetiti kako je, promatrano po skupinama proizvoda, izgledno da najnižu razinu usklađenosti imaju upravo cijene energije.
Cijene energije bile su 2021. godine na 61% prosjeka EU, a tijekom prošle godine porasle su 19,2%, što je niže za 16,1pb u odnosu na prosječni rast u EU. S druge strane cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, u usporedbi s prosjekom EU već su premašile prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu.
'Doprinos cijena hrane u potrošačkoj košarici trebao bi se početi postupno smanjivati. U skladu očekivanjima o kretanju inflacije u europodručju, našu prognozu prosječne inflacije za 2023. godinu revidirali smo na niže.
Očekujemo kako će prosječna stopa rasta potrošačkih cijena u ovoj godini usporiti na 6,6% godišnje. Ipak, pri tome ne isključujemo mogućnost da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijim nego što se to očekuje na tržištima te su naše prognoze inflacije i dalje izložene raznim negativnim rizicima', pišu RBA analitičari.
