Potrošačke cijene u Hrvatskoj bile su u veljači 12 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, što znači da je inflacija u ožujku oslabila četvrti mjesec zaredom.

'Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 15,3 posto za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 9,3 posto, za Usluge 8,2 posto te za Energiju 7,5 posto', objavio je DZS u prvoj procjeni.

Na mjesečnoj razini porast stope procijenjen je za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za 2,2 posto, Hrana, piće i duhan, za 1,0 posto, i Usluge, za 0,2 posto. Istodobno, prema prvoj procjeni pad stope procijenjen je za komponentu Energija, za 0,7 posto.

Konačni podaci indeksa potrošačkih cijena u ožujku 2023. prema klasifikaciji ECOICOP objavljuju se 17. travnja 2023.

'Na razini europodručja godišnja inflacija usporila je u ožujku na 6,9 posto(s 8,5 posto u veljači) dok je temeljna stopa inflacije, dosegnula novu rekordno visoku razinu od 5,7 postogodišnje (+5,6 posto u veljači). Prema glavnim komponentama inflacije u europodručju, prema preliminarnim podacima, cijene hrane, alkohola i duhana bile su u ožujku više za 15,4 posto godišnje, neenergetskih industrijskih proizvoda +6,6 posto, usluga +5,0 posto dok su cijene energije bile niže za 0,9 posto (u usporedbi s godišnjom stopom rasta od 13,7 posto u veljači).

Novi sveobuhvatan Vladin paket pomoći usmjeren na građane i gospodarstvo, koji s primjenom započinje 1. travnja, u glavnini se odnosi na prolongirane mjere iz prethodnog paketa. Cijene električne energije ostaju ograničene do kraja rujna 2023., a cijene plina do kraja ožujka 2024. Tako je i dalje odgođeno usklađivanje cijena s tržišnim uvjetima pri čemu je važno primijetiti kako je, promatrano po skupinama proizvoda, izgledno da najnižu razinu usklađenosti imaju upravo cijene energije. Cijene energije bile su 2021. godine na 61 posto prosjeka EU, a tijekom prošle godine porasle su 19,2 posto, što je niže za 16,1 postotni bod u odnosu na prosječni rast u EU. S druge strane cijene hrane, koje čine više od petine potrošačke košarice, u usporedbi s prosjekom EU već su premašile prosječne razine cijena hrane i bezalkoholnih pića na jedinstvenom europskom tržištu.

Doprinos cijena hrane u potrošačkoj košarici trebao bi se početi postupno smanjivati. U skladu očekivanjima o kretanju inflacije u euro području, našu prognozu prosječne inflacije za 2023. godinu revidirali smo na niže. Očekujemo kako će prosječna stopa rasta potrošačkih cijena u ovoj godini usporiti na 6,6 postogodišnje. Ipak, pri tome ne isključujemo mogućnost da bi se inflatorni pritisci u narednim mjesecima mogli pokazati i ustrajnijim nego što se to očekuje na tržištima te su naše prognoze inflacije i dalje izložene raznim negativnim rizicima', pišu RBA analitičari.