Nakon ruske invazije na Ukrajinu, krajem veljače prošle godine, inflacija u Europskoj uniji je podivljala uslijed velikih poskupljenja svih vrsta energenata - nafte, plina i struje. Vrhunac inflacije dogodio se u lipnju 2022., kada su cijene energije u prosjeku bile 40 posto više nego godinu ranije. Od tada do danas divljanje cijena se ipak počelo smirivati
U veljači ove godine, na godišnjicu ruske invazije, cijene energenata u prosjeku su bile 16,6 posto više nego 2022. No bezbrojna kućanstva i poduzeća još se uvijek teško nose s poskupljenjima, zbog čega su sve europske vlade donijele državne pakete pomoći.
Sad kad je zima, za koju se mislilo da će biti najteža u suvremenoj povijesti Europe, na izmaku, valja provjeriti kako je EU preživio veliku inflaciju - tko je u njoj najbolje, a tko najgore prošao.
vezane vijesti
Cijene struje, prema Household Energy Price Indexu ili HEPI-ju, varirale su od niskih 9,2 centi za kilovatsat u Mađarskoj do golemih 49,9 centi za kilovatsat u Irskoj. Cijene koje promatra HEPI bilježe se u glavnim gradovima pojedinih zemalja članica EU-a i susjedstva.
Nakon Iraca, drugu najskuplju struju u Europi plaćaju Nijemci, i to čak 49,5 centi za kilovatsat, a slijede ih Britanci (48,5 centi za kilovatsat) te Talijani s 48 centi za kilovatsat. Na dnu poretka su već spomenuti Mađari, a tek nešto više struja košta na Malti (12,3 centi za kilovatsat), u Hrvatskoj (14,4 centi za kilovatsat) te u Bugarskoj s 15,3 centi za kilovatsat.
Prosječna cijena struje na razini Europske unije iznosila je 28,3 centi za kilovatsat, što znači da je struja kod nas upola jeftinija nego u Uniji. Prosječne cijene drže se Francuska (26,7 centi za kilovatsat) i Španjolska (24,1 centi za kilovatsat).
Kada se cijene struje prilagode kupovnoj moći građana pojedine zemlje, iznosi se mijenjaju, ali poredak zemalja ostaje isti. Indeks kupovne moći (PPS) je alat kojim se eliminiraju razlike u cijenama u pojedinim zemljama, svojevrsna umjetna valuta koja jednako vrijedi i u najbogatijem Luksemburgu i u siromašnoj Bugarskoj.
Kada se promatra prirodni plin, njegova cijena za kilovatsat znatno je niža od cijena struje. Cijene plina u EU variraju od najnižih 2,5 centi za kilovatsat u Mađarskoj do visokih 30,1 centi za kilovatsat u Švedskoj. Skup plin plaćaju i Nijemci (22,3 centi za kilovatsat) te Talijani (20,9 centi za kilovatsat).
Kada su u pitanju cijene plina, Hrvatska je na samom dnu poretka i plaća drugi najjeftiniji plin u EU s prosjekom od 5,2 centi za kilovatsat. Slijede Slovačka i Rumunjska s cijenom tek nešto višom od šest centi za kilovatsat. Plin je, osim Mađarske i Hrvatske, jeftiniji samo u zemljama koje nisu u Uniji, recimo Srbiji (3,9 centa za kilovatsat) i Ukrajini (2 centa za kilovatsat).
Nakon što je još 2021. postalo jasno da će cijene energenata otići u nebesa, vlade su intervenirale da bi pomogle ugroženim kućanstvima i poduzećima. Prema uglednom think tanku Bruegel, zemlje članice EU-a te britanska i norveška vlada od rujna 2021. do siječnja 2023. na mjere pomoći potrošile su 758 milijardi eura.
Pojedinačno, na mjere pomoći najviše je potrošila Njemačka, čak 265 milijardi eura ili 41 posto iznosa koji su potrošile sve zemlje članice EU-a. Golemi njemački paket pomoći je očekivan jer je ta zemlja prije početka rata u Ukrajini bila najviše ovisna o jeftinom plinu iz Rusije.
Nakon Njemačke, pozamašne iznose potrošili su i Ujedinjeno Kraljevstvo (103 milijarde eura), Italija (92,7 milijardi eura) te Francuska (92,1 milijardu eura). Hrvatska je i na dnu te ljestvice s paketom pomoći od 1,7 milijardi eura, što odgovara udjelu od tek nešto više od tri posto BDP-a.
