Istovremeno, broj zaposlenih porastao je za 54 tisuće. Stopa nezaposlenosti tako se smanjila za 1,3 postotnih bodova u odnosu na drugo tromjesečje te iznosi 12,2 posto. Takva kretanja očekivana su posljedica sezonskog zapošljavanja. Međutim, negativne trendove na tržištu rada potvrđuje usporedba s trećim tromjesečjem prošle godine kada je stopa nezaposlenosti bila 11,5 posto. Istovremeno, prosječna registrirana stopa nezaposlenosti u trećem tromjesečju je iznosila 16,8 posto.

Velika razlika između anketne i registrirane stope nezaposlenosti upućuje na činjenicu da znatan broj prijavljenih na Zavodu nije tamo radi zapošljavanja, već da bi ostvarili određena socijalna prava. Uzme li se u obzir da jedan dio ostvaruje primanja od neprijavljenog rada, utjecaj je dvostruko nepovoljan. Tako, osim što se iz proračuna izdvajaju sredstva za naknade za nezaposlene, prihod od neprijavljenog rada (siva ekonomije) ne ulazi u porezni sustav. Međutim, više od rasta nezaposlenosti zabrinjavaju niske stope aktivnosti i zaposlenosti te nepovoljan omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva.

Ukupno radno sposobno stanovništvo starije od 15 godina broji 3,80 milijuna, od čega je 1,75 milijuna aktivnih (zaposleni i nezaposleni), a 2,05 milijuna neaktivnih. Stopa aktivnosti (omjer aktivnog stanovništva i radno sposobnog stanovništva) iznosi 46 posto pa omjer neaktivnog i aktivnog stanovništva iznosi 1,17, što znači da na svaku aktivnu osobu statistički dolazi 1,17 radno neaktivnih osoba.

Stopa zaposlenosti (omjer broja zaposlenih i ukupnog radno sposobnog stanovništva) iznosi svega 40,4 posto.