Hrvatska bi trebala hitno formulirati politike za određena područja u okviru porezne politike koja će doživjeti značajne promjene nakon ulaska u EU, inače će nas te promjene 'lupiti po glavi' upozorila je predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora oko pristupanja Hrvatske EU Vesna Pusić na današnjem okruglom stolu Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH)
S danom pristupanja Hrvatske u EU promijenit će se, primjerice, način oporezivanja električne energije i prirodnog plina, što znači da će struja i plin poskupjeti ako vlast dotad ništa ne učini kako bi se taj udar izbjegao ili ublažio, pojasnila je Pusić.
S danom ulaska u EU ukinut će se nulta stopa PDV-a na kruh, lijekove, knjige, novine i znanstvene časopise i morat će se uvesti snižena stopa od najmanje pet posto.
Hrvatska će također morati ukinuti slobodne zone s povlaštenim poreznim režimom, promijeniti poreznu politiku u turizmu, uskladiti carinske i porezne olakšice hrvatskih branitelja i niz drugih stvari koje zahtijevaju ne samo zakonske nego i organizacijske promjene, a vrijeme za pripremu tih poteza već teče, naglasila je Pusić.
U sklopu tih promjena trebalo bi reformirati hrvatski porezni sustav koji karakterizira visok pritisak na rad i potrošnju, dok su imovina i kapital porezno neopterećeni, istaknuo je stručnjak za javne financije s riječkog Ekonomskog fakulteta Saša Drezgić.
Takav sustav olakšava odljev kapitala iz zemlje, pa je tako Hrvatska nedavno izgubila 1,4 milijardi kuna koji su iz T-HT-a otišli u Njemačku. Svake godine strani monopolisti, poput banaka i Telekoma, kod nas ostvare 10 milijardi kuna dobiti, a godišnja kamata na javni dug nam je na razini 5,5 milijardi kuna, kaže Drezgić.
U reformi Hrvatska bi se mogla ugledati na austrijski porezni model koji je uveden nakon uspješne reforme iz 2005. godine, predlaže ekonomski stručnjak SSSH-a Mario Švigir
Reformom je smanjeno porezno opterećenje poduzeća sa 45 posto u 2001. godini na 42 posto u 2006. godini, smanjen je porez na dobit s 34 posto na 25 posto i uveden je model skupnog oporezovanja kojim je multinacionalnim kompanijama omogućeno smanjenje porezne osnovice ako imaju gubitke u drugoj zemlji.
Austrija ima progresivni porez na dohodak sa četiri porezna razreda između nula i 50 posto, dok stopa PDV-a iznosi 20 posto, uz diferencijalnu stopu od 10 posto na hranu i knjige.
Posebna je pozornost posvećena borbi protiv utaje poreza, tako da je povećana zatvorska kazna s tri na pet godina za utaju veću od pola milijuna eura, a svaka kazna mora iznositi najmanje 10 posto iznosa porezne utaje.
Austrijanci su pritom omogućili i amnestiju utajivača koji se pokaju, pa je tako uvedena mogućnost nekažnjenog naknadnog plaćanja poreznih utaja preko banaka koje pritom čuvaju identitet prekršitelja, rekao je Švigir.
