Na europskim su burzama cijene dionica u ponedjeljak pale, jer su ulagače zabrinuli podaci o oštrom padu industrijske aktivnosti u Kini i slabosti potrošnje u Njemačkoj
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,8 posto.
Pritom je frankfurtski DAX skliznuo 0,98 posto, na 13.954 boda, a pariški CAC 1,18 posto, na 6.456 bodova. U Britaniji se zbog praznika danas ne radi.
Ulagače je jutros razočarao podatak o neočekivanom padu prometa u trgovini na malo u Njemačkoj u ožujku za 0,1 posto.
vezane vijesti
I na azijskim su burzama cijene dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, oko 9,30 sati bio u minusu 0,5 posto.
Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,3 i 1,2 posto. U Šangaju, Hong Kongu, Singapuru i Tajvanu danas se zbog praznika ne radi.
Azijske burze prate pad cijena dionica na Wall Streetu u petak, što je ponajviše bila posljedica oštrog pada tehnološkog sektora, među ostalim, cijena dionica Amazona i Applea.
Ulagače je razočarao i podatak, objavljen za vikenda, o oštrom padu industrijske aktivnosti u Kini u travnju. Službeni PMI indeks skliznuo je drugi mjesec zaredom, sa 49,5 na 47,4 boda, a svako kretanje tog indeksa ispod 50 bodova ukazuje na pad aktivnosti.
To je još jedan u nizu posljednjih podataka koji pokazuju da se rast kineskog gospodarstva usporava zbog širenja koronavirusa.
Zbog toga su već tjednima 'zatvoreni' Šangaj i neki drugi gradovi, a 'zatvaraju' se i dijelovi Pekinga.
„Omikron i politika 'nulte tolerancije' covida glavni su razlozi pada aktivnosti u travnju jer su oslabili industrijsku proizvodnju i poremetili nabavne lance. Zbog toga je realno očekivati da će se u drugom tromjesečju kinesko gospodarstvo oštro usporiti, a potom i svjetsko”, pišu analitičari National Australia Bank u osvrtu na situaciju na tržištima.
Ulagači su oprezni i zbog toga što se ovoga tjedna održava redovna sjednica američke središnje banke.
Nakon golemih fiskalnih i monetarnih mjera usmjerenih na podršku gospodarstvu u koronakrizi, inflacija u SAD-u posljednjih mjeseci doseže najviše razine u 40 godina.
Zbog toga je Fed na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a u svibnju će ih vjerojatno povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.
Očekuje se da će i idućih mjeseci Fed agresivno zaoštravati monetarnu politiku, što bi moglo dodatno usporiti gospodarstvo.
Prošloga je tjedna objavljeno da je bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u prvom tromjesečju pao 0,4 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je prvi pad od početka koronakrize prije dvije godine.
Dolar ojačao, cijene nafte pale
Vrijednost američkog dolara prema košarici valuta i jutros je porasla, nakon što je prošloga tjedna ojačala 1,75 posto i u jednom trenutku dosegnula najvišu razinu od 2002. godine.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 103,35 bodova, nedaleko najviše razine u 20 godina, dok je u petak navečer iznosio 102,94 boda.
Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao sa 129,70 na 130,15 jena.
Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0515 dolara, dok je u petak navečer iznosila 1,0550 dolara.
Podršku dolaru pružaju najave agresivnog povećanja kamata Feda i nestabilnost na financijskim tržištima, što mnoge ulagače navodi na potragu za sigurnijim utočištem za kapital.
Cijene su nafte, pak, pale, nakon prošlotjednog blagog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,51 posto, na 106,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,34 posto, na 104,33 dolara.
