Ministar Bačić rekao je na 18. Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva da hrvatsko građevinarstvo od 2016. ima jako visoku konjukturu rasta, kojoj su veliki vjetar u leđa dali EU fondovi te je naglasio da će od 25 milijarda eura u ovom desetljeću veliki dio proći kroz ruke hrvatskih građevinara.

Nastavio je da 14 milijarda dolazi iz višegodišnjeg financijskog okvira europskog proračuna, a 11 milijarda eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Naglasio je da je Europska komisija jučer odobrila petu tranšu nacionalnog plana od 822 milijuna eura, što je dosad najveća uplata, koja će u državni proračun sjesti u polovini srpnja.

S tim podacima, Hrvatska je trenutačno najuspješnija članica EU-a u korištenju Mehanizma za oporavak i otpornost, program kojeg je EK utvrdila nakon pandemije kako bi sačuvala gospodarstvo, rekao je. Dodao je da se priprema šesta tranša od 836 milijuna eura, koja će opet velikim dijelom doći u hrvatski građevinski sektor.

Ministar je nastavio kako je poznato da je hrvatsko gospodarstvo u prvom kvartalu raslo po stopi od 3,9 posto, no kako možda prolazi ispod radara da je ogroman doprinos tom rastu dala građevina. Naime, u prva tri mjeseca ove godine rast obujma građevinskih radova u Hrvatskoj u odnosu na isto razdoblje lani je 14, 5 posto, dok u 3,9 posto rasta gospodarstva građevina participira s jedan posto, tj. čini 25 posto rasta, istaknuo je.

Bačić je ocijenio da prolazimo kroz zlatno razdoblje hrvatske građevine, da mnogi poslovi predstoje te da će, ako nastavimo s pametnim politikama i građevina imati itekako puno posla.

Rekao je da je na kraju prošle godine u građevinskom sektoru bilo 147 tisuća zaposlenih, oko 12 tisuća više nego godinu prije, ali radnika nedostaje što je možda najveći izazov, uz potrebu za stručnim znanjima.

Bačić je podsjetio da jedan od prioriteta programa Vlade demografska revitalizacija, u čemu je važna stambena politika, pa će biti izrađen nacionalni plan stambene politike, kojim će se nastojati mladim obiteljima osigurati priuštivo stanovanje.

Na novinarsko pitanje prati li Ministarstvo europske strategije u smislu prometne mreže, Bačić je odgovori da itekako prati europsku regulativu i naveo da je, primjerice, lani izmijenjena odluka o TNT mreži europskih koridora. Do tada je Hrvatska bila na dva koridora, a sada se nalazi na još dva koridora, Baltik – Jadran i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran, koje sada treba implementirati u hrvatski sustav prostornog uređenja i prometnu strategiju.

Na nama u resornom ministarstvu je da učinimo sve da se omogući brza realizacija tih prometnih koridora, kazao je.

Dodao je da ta odluka omogućuje sufinanciranje 420 kilometara novih željezničkih pruga, dogradnju i rekonstrukciju osam luka na Jadranu te šest urbanih čvorišta u Hrvatskoj.

Ministar je naveo da je izmijenjen Zakon o prostornom uređenju i omogućeno da se državni plan prostornog razvoja, koji će biti temelj za izdavanje dozvola i projektiranje u realizaciji infrastrukturnih koridora, donosi u podcjelinama, da se ne čeka rješavanje svih problema i sagledavaju sve buduće investicije.

Tako će se, kaže, riješiti ono što je nužno i za što će se osigurati sredstva iz EU fondova, kako sredstva ne bi ostala nerealizirana. Naglasio je da je zakonom predviđeno da prostorni planovi županija budu provedbeni, da se izravno iz njih mogu izdavati lokacijske dozvole te ne treba dodatno mijenjati prostorne planove gradova i općina i izrađivati urbanističke planove uređenja, za što treba dulje vrijeme.

Pratimo, sudjelujemo u pripremi novih politika EU kada je u pitanju prometna infrastruktura, ali i zelene politike, dekarbonizacija i digitalna transformacija, naglasio je.

Ministar Bačić u četvrtak je svečano otvorio 18. Dane Hrvatske komore inženjera građevinarstva koji će ove godine do 15. lipnja okupiti više od 1700 sudionika. Ocijenio je da je suradnja Komore i resornog ministarstva sjajna te da nema niti jednog dokumenta, koji 'proizvodi' Ministarstvo, da nije komuniciran i usklađen sa stavovima Komore i potrebama hrvatskih građevinara.