"Osim vanjskih razloga, uzroci takvih kretanja su standardno poznate unutarnje slabosti kao što su izostanak reformi, prepreke ulaganjima, neefikasan državni sektor, kao i nepovoljni demografski trendovi", mišljenje je članova Kluba glavnih ekonomista pri HUB-u koji su sudjelovali u anketi, koji dodaju da bi u 2020. moglo doći do ravnomjerno blagog usporavanja svih sastavnica BDP-a.

Ekonomisti kažu da izvore iznenađenja u sljedećoj godini ne treba ponovo očekivati u domeni tečaja i deficita odnosno javnog duga. Tako očekuju tečaj na istim razinama kao potkraj 2019., dok bi se omjer javnog duga, uz blagi fiskalni deficit, trebao nastaviti smanjivati približno istim tempom kao i ove godine, a predviđaju i nastavak razdoblja niskih kamatnih stopa.

Kako se navodi u analizi, u Europskoj uniji i eurozoni u 2020. se jednoglasno očekuje usporavanje gospodarskog rasta, uglavnom zbog industrijske recesije koja izvire iz autoindustrije i globalnog trgovačkog rata, no prognoze se razlikuju u pogledu intenziteta i rasprostranjenosti usporavanja. 

Primjerice, MMF očekuje rast njemačkog gospodarstva po stopi od 1,3 posto u 2020. godini, a Europska komisija od jedan posto, a ta kretanja su veoma važna i za kretanja u srednjoj i istočnoj Europi. 

MMF-ova očekivanja prelijevanja usporavanja na srednju i istočnu Europu blaža su od očekivanja Komisije, no i jedna i druga ključna institucija zadržavaju relativno optimistična očekivanja za Hrvatsku, napominju iz HUB-a.

Prema MMF-u će hrvatsko gospodarstvo rasti tri posto u 2019. i 2,7 posto sljedeće godine, dok su očekivanja Komisije na 2,9 posto i 2,6 posto. 

I prognoze glavnih ekonomista četiri hrvatske vodeće banke su u skladu s prognozama tih institucija. Naime, u srpnju ove godine ekonomisti su prognozirali ovogodišnji rast od 3 posto, a u međuvremenu je došlo do blage korekcije, pa srednje očekivanje sada iznosi 2,9 posto, unutar veoma uskog raspona prognoza od 2,8 do 3,0 posto. Pritom osobna potrošnja i investicije "vuku" prema gore, dok oporavak uvoza poništava doprinos izvoza tako da je, gledano statički sa strane upotrebe BDP-a, doprinos međunarodne razmjene rastu negativan", stoji u analizi HUB-a.

Navodi se i da će nominalni tečaj kune za euro godinu završiti na nešto slabijoj razini no što se očekivalo prije šest mjeseci, te na deficit proračuna opće države koji bi mogao zadržati omjer javnog duga oko 72 posto BDP-a. To je znatno niže nego 2018. kada je iznosio oko 74 posto, ali ipak malo više od vladinih očekivanja za kraj ove godine, koja su bliže pragu od 71 posto, napominju iz HUB-a.