Financijski i kreditni savjetnik Pro grupe Hrvoje Travnikar kaže za HRT kako je teško bilo što predviđati, ali napominje i kako su početkom srpnja Europska Centralna Banka i Američka Centralna Banka počele podizati kamatne stope. 'Čekamo rujan da vidimo hoće li se to dizanje kamatnih stopa nastaviti. Zapravo se podizanjem pokušava suzbiti ovu inflaciju, jer su zadnjih desetak godina kamatne stope bile na povijesno niskim razinama. U srednjoročnom razdoblju očekuje se podizanje kamatnih stopa, ali ne u katastrofičnom razmjeru kao što neki spominju'.

Što se tiče kreditne zaduženosti, kaže kako je građanstvo zaduženo oko 150 milijardi kuna, dok su poduzeća zadužena oko 100 milijardi kuna. Iako ovi iznosi djeluje iznimno visoko, Travnikar napominje kako ima duplo više sredstava koje građani drže u samim bankama.

Problema s otplatama kredita građana uvijek ima, ističe, no ta brojka od 2021. uglavnom stagnira zbog dobrih metoda izračunavanja kreditne sposobnosti koje je uveo HNB. Bez obzira na trenutnu situaciju, Travnikar ističe kako kreditne stope rastu mnogo sporije nego što se čini.

'Kamatne stope su i dalje jeftine, i dalje se neće dogoditi da će one narasti za 1 ili 2 posto u nekom kratkom vremenu. Usporedbe radi, u odnosu prije nekoliko godina kada ste dizali gotovinski ili stambeni kredit, danas su krediti jeftiniji 30, 40, pa i 50 posto ako računamo ukupno plaćenu kamatu. Da, ne rastu plaće i ne prate inflaciju – nešto se mora napraviti i po tom pitanju, ali situacija nije takva da se događa raspad sistema ili nekakva katastrofična situacija', objašnjava.

Smatra kako su mnogi građani i dalje financijski vrlo nepismeni.

'Nažalost, nemamo programe u školama u kojima već same učenike učimo financijskoj pismenosti i kako raspolagati novcem. Zbog toga, kao i zbog događaja u prošlosti, HNB i banke su uvele razne načine obavještavanja klijenata o proizvodima. No, to je i dalje velika hrpa papira koju trebate dobro pročitati da bi shvatili što kupujete. Mi pokušavamo klijente prvenstveno financijski obrazovati, sagledati njihovu situaciju i onda donijeti odluke što napraviti. Dosta njih nas pita trebaju li reprogramirati kredite – to nije pitanje samo sada, bilo je prije, bit će i za pet godina. Treba stalno sagledavati stanje na tržištu i vidjeti što je u tom trenutku isplativo napraviti. Uvijek se isplati reprogramirati. Tada postoje određeni troškovi poput procjene, javnog bilježnika i slično, ali na kraju kroz to objašnjavanje financijskih aspekata klijentima i onoga što se može dogoditi, dolazimo do toga da će reprogramiranje kredita uvijek biti sigurno. Ono što je sada bitno – trenutno su kamatne stope na nižim razinama. Očekujemo da će rasti u nekom omjeru u budućnosti. Bitno je samo naći proizvod koji odgovara klijentu i da je on siguran određeni niz godina, da se refinancira s fiksnom kamatnom stopom na neki dulji period'.

Kada prijeđemo na euro 2023.godine s postojećim kreditima neće se ništa dogoditi, ističe.

'Svi krediti koje klijenti imaju u kunama, jednostavno će se pretvoriti u eure. Koliko vam je udio kredita u plaći iznosio u kunama, toliko će sada iznositi u eurima. Na svim kreditima koji imaju fiksnu kamatnu stopu ne mijenja se ništa, nastavlja se dalje otplaćivati po toj kamatnoj stopi i po dogovorenim uvjetima', kaže Travnikar.