Henrik Rasmussen je šef konzultantske tvrtke Argonne Global, preko koje bi trebao ući u posrnuli hrvatski fond što mora tražiti strateškog partnera jer mu je novac zaglavio u Agrokoru. Rasmussen je rođen u Danskoj, ali 2010. postao je američki državljanin, a prvi mu je posao bio onaj u DCI Grupi, američkoj konzultantskoj kući iz Washingtona, specijaliziranoj za geopolitička pitanja. Trenutno je šef američke konzalting tvrtke Argonne Global, član je Atlantskog saveza SAD-a, a bio je i osnivač društva za upravljanje fondovima rizičnog kapitala Cimbria Capita.

Nexus je u četvrtak potvrdio da je u tijeku dogovaranje partnerstva s Rasmussenovom tvrtkom, a za tportal su poručili:

'Proces realizacije suradnje Nexusa s potencijalnim investitorom pretpostavlja ispunjavanje određenih proceduralnih preduvjeta. Nakon ispunjenja tih preduvjeta i finalizacije transakcije svakako ćemo obavijestiti javnost o svim detaljima vezano uz poslovanje fonda i nove strateške partnere.'

Drugim riječima, transakciju još mora blagosloviti HANFA te se s njom moraju složiti i investitori u taj fond.

Kada sin bivšeg tajnika NATO-a, koji upravlja američkom konzultantskom tvrtkom, kupuje fond što je uložio u Agrokor, teško se ne zapitati kupuju li time Amerikanci ulaz u najveću domaću tvrtku. Nije tajna to da je Agrokor pod velikim pritiskom ruske državne banke Sberbanka, ali i da su se prilikom njegova zadnjeg kreditiranja iznenada priključili i američki ulagači, poput fonda Knighthead.

Je li u pitanju prepucavanje Amerikanaca i Rusa preko Agrokora ili je riječ o nategnutim teorijama zavjere?

Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku i dekan Veleučilišta Vern, za tportal je rekao kako se u ovom konkretnom slučaju nikako ne može govoriti o teorijama zavjere:

'To nisu nikakve zavjere, to je nastavak rata drugim sredstvima. Stvaranjem utjecaja izvan politike, kroz gospodarstvo ili kroz neke druge sektore, utječe se na političke procese. Trenutno se u regiji vodi posrednički (proxy) rat kroz medijski, gospodarski i politički utjecaj.'

Izravno su geopolitički sukobljene dvije sile, nastavlja Cvrtila, a to su Rusija i Sjedinjenje Američke Države, koje gledaju kako pojačati svoj utjecaj na politiku.

'Najbolji je primjer Crna Gora. Ona je donedavno bila veliki saveznik Rusije. U tu su zemlju Rusi jako puno ulagali, a dosta ih se i doselilo. Sada je, uvjetno rečeno, prešla na drugu stranu, zbog čega su nastale velike turbulencije. Tu je i Makedonija, u kojoj je bivša struktura bila naslonjena na Rusiju, a nova je struktura naslonjena na Zapad', ilustrira naš sugovornik.

Prostor jugoistočne Europe je prostor u kojim se odvija hibridni rat kroz medijske, ekonomske i druge utjecaje.

Upitali smo ga tko je prema njegovu sudu u prednosti u ovom ratu, na što Cvrtila odvraća da je to jako teško reći jer je u ovoj vrsti sukoba mnogo relacija nemoguće identificirati.

'Možemo identificirati to da se događa ovaj rat. U njemu se pobjeda ne ostvaruje u kratkom roku ili u jednoj borbi. Oni nastoje stvoriti takve utjecaje da mogu mijenjati politike i nekad se u tome uspije, nekad ne. Nekad je dovoljno da jednom političkom figurom posve preokrenu stvari', kaže Cvrtila te zaključuje:

'Rat se vodi, to je razvidno u svim zemljama regije. Nisu u igri samo Rusija i SAD, tu su i Kina i Turska. To će trajati i dalje. Bez obzira na to što je Hrvatska članica NATO-a i Europske unije, na našem teritoriju se odvijaju neke stvari. Slovenija je u istoj situaciji, kao i Bugarska, a u nekim slučajevima one su puno popustljivije prema Rusiji.'

Treba podsjetiti da su, osim u Agrokor, Amerikanci nedavno ušli na medijsku scenu i to na velika vrata. Tvrtke United Group i KKR kupile su Novu TV. Jedan od čelnih ljudi KKR-a je David Petraeus, bivši šef CIA-e. Petraeus je trebao služiti i američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i to kao savjetnik za nacionalnu sigurnost.