Vujčić kaže da je optimist što se tiče 2022. godine, u kojoj ćemo se najvjerojatnije pozdraviti s hrvatskom kunom, valutom koja, kako sada stvari stoje, neće doživjeti ni 30. rođendan. Skepsu dijela građana i ekonomista oko uvođenja eura odbacuje i napominje da u svakoj krizi građani, ali i poduzeća, odmah pohrle zamijeniti kune eurima, što dovoljno govori o povjerenju koje uživa zajednička valuta.

Dok čvrsto vjeruje u euro, Vujčić nije sklon kriptovalutama i naziva ih vrstom klađenja. Razgovarali smo i o trgovanju dionicama i ETF-ovima na mobitelima, što uzima maha, a također iznosi niz upozorenja koja se tiču građana i njihova novca.

Lani u ovo vrijeme razgovarali smo o pandemiji i njezinim posljedicama, a u trenucima u kojima smo finalizirali intervju zemlju je pogodio potres u Petrinji. Ova godina ipak je prošla nešto mirnije, no pandemija je još daleko od kraja, a obnova jedva da je krenula s mjesta. Jeste li optimist ili pesimist u osvit 2022.? Hoće li novu godinu obilježiti uvođenje eura?

Rekao bih da smo, s obzirom na sve što se dogodilo u posljednje dvije godine, na prijelazu u 2022. na mjestu na kojem nitko, pa ni mi u HNB-u, nije mislio da ćemo biti iako smo cijelo vrijeme bili najbliži stvarnosti prognozirajući brz oporavak. Hrvatsko gospodarstvo u pandemiji je pokazalo veliku otpornost i sposobnost brzog oporavka. Nakon tako brzog oporavka pred nama su godine rekordnog korištenja fondova EU-a, zbog novog instrumenta koji dosad nije postojao, uz ulazak u Schengen i naposljetku u eurozonu. Sve to mora ulijevati optimizam. Ono što, međutim, ne bi bilo dobro jest da taj vjetar u leđa ne iskoristimo za dodatni napor u provedbi reformi da bi se trenutni zamah - kojemu pomažu komparativne prednosti u turističkom sektoru i visok priljev sredstava iz europskih fondova, kao i integracija u šengenski prostor i u područje eura - pretvorio u trajno visoke stope rasta. Još otprilike pola godine nećemo znati hoćemo li uvesti euro početkom 2023., no ovu godinu zasigurno će obilježiti pripreme za uvođenje eura, a one su zahtjevne i već su naveliko u tijeku.

Uvođenje nove valute ulazi u finale. Što još morate napraviti da bismo od 2023. plaćali novom valutom i pribojavate li se kakvog 'crnog labuda' koji bi odgodio ulazak u eurozonu?

Proces uvođenja eura čvrsto je strukturiran. Ne vidim što bi ga u ovom trenutku moglo odgoditi, izuzev eventualno ispunjavanja inflacijskog kriterija. Europska komisija će do sredine iduće godine izići s izračunom inflacijskog kriterija i ocjenom jesmo li ga ispunili, a stav Komisije početkom srpnja trebalo bi potvrditi Vijeće. To će ovisiti o kretanju inflacije u Hrvatskoj i drugim članicama do ožujka, kao i tumačenju Komisije o tome koje tri zemlje imaju najbolja ostvarenja inflacije. No to nije 'crni labud' u pravom smislu riječi jer se taj termin odnosi na iznimno malo vjerojatne događaje koje ne možemo predvidjeti. Inflacija u Hrvatskoj trenutno je čak i nešto niža od prosjeka europodručja. Neovisno o preostaloj neizvjesnosti, nastavljamo sa svim pripremama kako bi sve bilo spremno za uvođenje eura početkom 2023.

Pojedini ekonomisti tvrde da nije dobro vrijeme za uvođenje eura zbog strukturnih slabosti našeg gospodarstva, neki smatraju da treba čekati zbog pandemije i opće neizvjesnosti. Kako komentirate takve ocjene?

Pandemija i povišena neizvjesnost koja ju je pratila jasno su pokazali prednosti članstva u europodručju. U takvim situacijama naši građani, tvrtke, kao i same financijske institucije, krenu panično mijenjati kune u devize. Tečaj kune pritom se pokaže kao izvor nestabilnosti, umjesto da nam služi kao instrument koji omogućava stabilizaciju gospodarstva. Da smo pandemijsku krizu dočekali pod kišobranom eura, ne bismo strahovali od slabljenja tečaja, a uvjeti financiranja u krizi zasigurno bi bili nešto povoljniji. Euro će za nas imati znatne prednosti i u mirnim vremenima, ali svoju pravu vrijednost pokazat će upravo u krizama. S druge strane ne vidim na koji bi nas način euro spriječio da provodimo strukturne reforme, dapače članstvo u eurozoni može samo omogućiti povoljnije okružje za njihovo provođenje.

Je li vam laknulo kad je objavljeno da Suverenisti nisu uspjeli prikupiti dovoljno potpisa za miniranje uvođenja eura referendumom i što biste poručili dijelu građana koji su skeptični kad je riječ o napuštanju kune?

Ne bih posebno komentirao referendum, riječ je o političkim procesima koji su izvan mandata središnje banke. Neovisno o tome, javna potpora procesu uvođenja eura itekako je važna pa me raduje to što relevantne ankete bilježe natpolovičnu i rastuću potporu građana euru kako se bliži trenutak njegova uvođenja. Iskustva zemalja iz ranijih krugova proširenja pokazuju da takve tendencije jačaju nakon što budu poznati svi tehnički detalji uvođenja eura i još više nakon samog uvođenja, kada koristi eura postanu opipljive građanima.

Imam puno razumijevanja za građane koji inače sa strahom i neizvjesnošću iščekuju promjene u gospodarstvu, a u ovom konkretnom slučaju taj se strah manifestira kao bojazan od rasta cijena. Upravo stoga osmišljeni su mehanizmi za zaštitu potrošača od neopravdanog povećanja cijena. Dvojne cijene bit će istaknute gotovo godinu i pol, što će olakšati uočavanje nepoštenih trgovačkih praksi i primjenu javnog pritiska na trgovce koji posegnu za njima. Učinit ćemo sve da se ti strahovi, koji se nisu materijalizirali u drugim zemljama koje su uvodile euro, ne ostvare ni u Hrvatskoj. Iskustva drugih zemalja od uvođenja eura su pozitivna, nitko ozbiljan ne misli da su izgubili ulaskom u eurozonu, niti itko želi izaći. Mislim da to dovoljno govori.

U bunker 500 milijuna novčanica i oko 1,1 milijarda kovanica kune

Gdje će se na kraju tiskati novčanice te kovati kovanice eura i centa za Hrvatsku? Koliko će gotovine biti potrebno?

Početne potrebe za novčanicama namirit će se posudbom od središnjih banaka Eurosustava, a posuđene količine novčanica vratit će se središnjim bankama Eurosustava proizvodnjom povećanih količina novčanica u godinama nakon uvođenja eura, odnosno putem budućih nabava. Kovanice hrvatskog eura s našim nacionalnim motivima na poleđini izrađivat će se u Hrvatskoj kovnici novca i plan je da cjelokupnu predopskrbu banaka eurokovanicama odradimo s 'našim' eurokovanicama.

Iako će naši građani moći nabaviti paketić eurokovanica s našom nacionalnom stranom mjesec dana prije uvođenja eura, već prvog dana u kojem euro postane zakonsko sredstvo plaćanja u RH, u optjecaju se mogu pojaviti i eurokovanice s nacionalnim stranama drugih članica europodručja. Stoga se ne trebamo iznenaditi ako već 1. siječnja u kafiću ili u trgovini koja će možda raditi tog dana budemo mogli zaprimiti i eurokovanice drugih država članica europodručja. Njihov udjel će se povećavati zbog migracije kovanica i činjenice da smo turistička zemlja.

Gdje će biti deponirane papirnate i metalne kune i koliki iznos ide u bunker?

Prema procjenama, očekujemo da će ukupno biti deponirano oko 500 milijuna novčanica kune i oko 1,1 milijarda kovanica kune, što uključuje količine u optjecaju i pričuvu Hrvatske narodne banke. Povučeni gotov novac kune čuvat će se na sigurnim lokacijama pod ingerencijom Hrvatske narodne banke.

Naše velike banke su pod nadzorom ECB-a. Koliko je naših banaka uopće pod kontrolom HNB-a i čime se bavite otkad su veliki otišli pod Frankfurt?

Domaći supervizori sudjeluju u zajedničkim nadzornim timovima koji nadziru najveće domaće banke. Stoga i nadalje obavljaju sve redovne poslove vezane uz superviziju tih banaka, ali sada na temelju zajedničkog plana supervizije, sukladno jedinstvenim procedurama i metodologijama. Za razliku od ranije, naši djelatnici sada analiziraju i rizike vezane uz poslovanje ostalih članica bankovnih grupa prisutnih u Hrvatskoj te sudjeluju u izravnim nadzorima značajnih banaka izvan Hrvatske, što je dodatni zadatak. Sve to rezultira boljim i cjelovitijim sagledavanjem poslovanja bankovnih grupacija u čijem sastavu posluju naše najveće banke. Također, HNB i dalje nadzire manje značajne banke i djeluje u slučaju potrebe, o čemu redovito razmjenjuje informacije s ESB-om, a koji i za manje značajne banke donosi određene odluke propisane regulatornim okvirom. Dakle nismo predali superviziju u ruke nekom drugom, nego smo se priključili sustavu u kojemu obavljamo poslove supervizije. Uz to, ne smije se zaboraviti to da HNB i dalje ima na raspolaganju mjere tzv. makrobonitetne politike, uglavnom u vidu različitih dodatnih kapitalnih zahtjeva i utjecaja na standarde kreditiranja.

Inflacijski scenariji

Jedna od tema godine bilo je ukidanje prešutnih prekoračenja po tekućim računima. Jesu li se banke ponašale u duhu zakona u toj priči i jesu li po vama pokušale prihode izgubljene manjim brojem naknada nadoknaditi kamatama na prekoračenja?

HNB je u travnju ove godine inicirao promjene u sustavu minusa na tekućim računima zbog činjenice da su prešutno prihvaćena prekoračenja postala dominantna na našem tržištu, a pritom nisu donijela nikakve inovacije ni pogodnosti za potrošače u odnosu na dopušteno prekoračenje. Dapače, potrošači kao korisnici prešutno prihvaćenog prekoračenja manje su zaštićeni nego korisnici dopuštenog prekoračenja - primjerice nemaju zakonsko pravo na obročnu otplatu smanjenog ili ukinutog iznosa dopuštenog prekoračenja, kao ni na ograničenje cijena uspostavljeno kroz maksimalno dozvoljenu visinu efektivne kamatne stope (EKS). Zakonom o potrošačkom kreditiranju predviđeno je da prešutno prihvaćeno i dopušteno prekoračenje budu dva različita proizvoda s različitom namjenom, cijenom i razinom zaštite potrošača.

Iako banke nisu postupale protuzakonito, uslijed nedorečenih zakonskih odredbi iskoristile su takve okolnosti i zamijenile dopuštena prekoračenja prešutno prihvaćenim prekoračenjima te si time otvorile prostor za podizanje cijene za prešutno prihvaćena prekoračenja s obzirom na to da se na takva prekoračenja ne primjenjuje ograničenje EKS-a. Iako razlika u trošku za građane koji koriste prešutno prihvaćeno prekoračenje, u odnosu na troškove dopuštenog prekoračenja, nije velika i po našim procjenama iznosi od tri do šest kuna mjesečno, ovisno o veličini prihoda i minusa, smatramo da je nužno osigurati bolji standard zaštite potrošača za one koji su prebačeni u prešutno prihvaćena prekoračenja te preciznije definirati uvjete prešutno prihvaćenih i dopuštenih prekoračenja kako bi se uspostavilo okruženje u kojem će oba proizvoda moći funkcionirati u onoj ulozi za koju su namijenjena: dopušteno prekoračenje kao oblik ugovora o kreditu, a prešutno prihvaćeno prekoračenje kao svojevrstan osigurač za hitne potrebe – manjih iznosa, bez ograničenja cijene, bez detaljnog informiranja.

Držanje inflacije pod kontrolom vaš je posao – brinete li se zbog rasta cijena, hoće li se po vama inflacija dugoročno ukorijeniti ili očekujete njezin pad i stabilizaciju iduće godine i zašto?

Moj se posao sastoji upravo u tome da se kontinuirano brinem o inflaciji. Postoji niz razloga zbog kojih očekujemo njezinu stabilizaciju u drugom dijelu iduće godine. Prvo, financijska tržišta očekuju blago smanjenje cijene nafte u idućoj godini. Ona trenutno sačinjava otprilike polovicu inflacije, a ta velika komponenta postupno bi trebala iščezavati. Slična su očekivanja za cijene prehrambenih i drugih sirovina, a koje također znatno pridonose inflaciji. Kako se postupno privikavamo suživotu s pandemijom, očekuje se i postupno vraćanje potrošnje pretpandemijskim obrascima. To bi trebalo smanjiti opterećenje proizvodnih lanaca te bi se oni također trebali postupno prilagođavati. No postoje i znatni negativni rizici za naše projekcije. Oni se u najvećoj mjeri odnose na daljnji tijek pandemije te na eventualni rast cijena struje i plina koji može dati novi impuls inflaciji, a neki od njih već se ostvaruju, tako da je moguće već sada reći da će vjerojatno ostvarenje inflacije iduće godine biti nešto veće od zadnje projekcije.

Kako HNB može kontrolirati inflaciju ako stvari pođu po zlu?

Središnje banke u načelu čekaju s reakcijom ako ocjenjuju da na inflaciju dominantno djeluju uvozni pritisci privremene naravi, što je trenutno slučaj u Hrvatskoj. Također, inflacija je razmjerno dobro usklađena s kretanjima u europodručju pa će postupna promjena smjera monetarne politike ESB-a djelovati i na kretanja u Hrvatskoj. No u slučaju da se uvozna inflacija počne snažnije prelijevati na domaće cijene i da se pokrene spirala plaća i cijena, HNB ima na raspolaganju niz mjera kojima može djelovati čak i dok sudjelujemo u tečajnom mehanizmu ERM-II. Sve te mjere, međutim, imaju dodatne efekte, poput recimo aprecijacije tečaja, mogu imati i troškove, te je potrebno vrlo pažljivo vagati troškove i koristi pojedinih mjera, imajući u vidu i činjenicu da smo u okružju monetarne politike ECB-a i uskoro vjerojatno članica eurozone. O tome ćemo više govoriti kada i ako dođe vrijeme za to. To i dalje nije izgledan scenarij, no i na njega uvijek treba biti spreman.

O kriptorizicima...

Prije pet godina razgovarali smo o bitcoinu i kriptovalutama, kad ste rekli da one nemaju svojstva novca i da od zlata možete barem napraviti zub ili narukvicu, a od kriptovaluta niti to. Jeste li u međuvremenu promijenili mišljenje?

Različiti oblici kriptoimovine, sada još nekoliko tisuća novih u odnosu na stanje prije pet godina, i dalje su rješenje u potrazi za problemom. Korištenje kriptoimovine za plaćanje još je praktički zanemarivo pa se suštinski radi o obliku klađenja. To je u redu dok su svi uključeni svjesni toga, dok se plaćaju svi pripadajući porezi i dok se vodi računa o sprječavanju pranja novca. Dodatan problem ogromna je konzumacija energije vezana uz neke oblike kriptoimovine, što je neke zemlje već natjeralo da reagiraju iz energetskih i ekoloških razloga.

Ono što se u međuvremenu promijenilo velik je rast tržišta kriptoimovine, a ono se počelo ispreplitati s reguliranim financijskim tržištima, što znači da bi se i eventualni potresi mogli početi prenositi na regulirana tržišta. Europska komisija radi na prijedlogu Uredbe o tržištima kriptoimovine upravo s ciljem jasnog informiranja o rizicima ulaganja u kriptoimovinu, kao i ograničavanja intenziteta prelijevanja eventualnih poremećaja na financijska tržišta. I HNB sudjeluje u izradi prijedloga Uredbe, a trenutno se očekuje da bi mogla stupiti na snagu 2023. godine.

Imate li kakve procjene o tome koliko je hrvatskih građana izloženo kriptovalutama i koliki su novac uložili?

Prema podacima koje prati Hanfa, vidi se porast prometa u domaćim kriptomjenjačnicama, ali nitko ne raspolaže onima o ukupnim iznosima ulaganja naših rezidenata. Iz raspoloživih se podataka ipak vidi porast zanimanja, što znači da treba ustrajno ponavljati upozorenja.

Danas je mobilnim telefonom u nekoliko sekundi moguće prebaciti novac na račun brokera bilo gdje u svijetu i trgovati dionicama Applea i Tesle ili ETF-ovima svih mogućih vrsta. Zašto po vama domaće banke ili posrednici nisu razvili takve sustave?

I domaće banke i brokeri nude mobilna rješenja za trgovanje dionicama, premda su ta rješenja usmjerena ponajprije na trgovanje domaćim vrijednosnim papirima. Dobro je kada se smanjuju troškovi trgovanja i pojednostavljuje pristup trgovini. Isto tako, duboka i likvidna tržišta kapitala povoljno djeluju na gospodarski rast. Međutim da bi netko kvalificirano trgovao pojedinačnim dionicama, treba u to uložiti puno vremena, raspolagati mnoštvom informacija, kao i znatnijim sredstvima da bi mogao adekvatno raspršiti rizik. Trgovanje dionicama na mobitelima danas se često počinje doživljavati kao igra ili prilika za brzu zaradu. Nisam siguran da razumijemo sve implikacije takve promjene. Upravo zbog takve, da ju tako nazovem, svepristupačnosti financijskih tržišta širokom broju pojedinaca, kao posljedici tehnološkog napretka koji neće stati, mislim da je ključno inzistirati na financijskoj pismenosti te uvođenju financijskog obrazovanja u osnovne i srednjoškolske programe. Daleko smo od vremena kasice prasice i štednog računa u bankama, vremena naših roditelja, pa se moramo brzo prilagođavati tome.