Proteklih turbulentnih 360 i još nekoliko dana u svjetskim je odnosima svakako obilježila politika. Od brojnih i raznih izbora, u kojima je Vladimir Putin osvojio i četvrti predsjednički mandat, a američka Demokratska stranka vratila većinu u donjem domu tamošnjeg parlamenta, preko špijunskih trilera, sve do demonstracija sile kojima se zatežu živci javnosti, politika nam gotovo nije omogućavala da malo predahnemo.

Stoga su i događaji i trendovi iz ekonomije i biznisa koji su obilježili 2018. dobrim dijelom isprepleteni politikom.

Koliko god biznis i inače bio neraskidivo vezan uz razne politike, ove je godine ipak ta veza isplivala na sam vrh i, već poslovično, nije se znalo gdje prestaje politika, a počinje biznis i obrnuto.

Izbor najvažnijih događaja i trendova stoga reflektira takav trend, a preostaje nam nadati se da će nova godina ipak donijeti malo odmora iako, ako je suditi po nekima od ovih događaja koji će se preliti u 2019. godinu, za to i nema previše šansi.

1. Izlazak Ujedinjene Kraljevine iz članstva Europske unije

Iako nije niti počeo niti završio ove godine, popularni Brexit je jednostavno obilježio europsku godinu. Mučni pregovori kojima je trebalo dogovoriti kakvi će biti odnosi između Velike Britanije i EU nakon 29. ožujka 2019., kad bi Britanija i službeno trebala napustiti Uniju, su jedva privedeni kraju da bi na kraju ispalo da britanska premijerka Theresa May za dogovoreno ne može osigurati niti podršku u vlastitom parlamentu.

Kako stvari sad stoje takozvani dogovor „bez rješenja“ više uopće ne djeluje kao fikcija već i realna mogućnost. To bi značilo da bi za tri mjeseca države članice EU Britaniju trebale tretirati kao i svaku drugu nečlanicu s kojom ne postoje nekakvi bitni sporazumi i dogovori. Ostaje nada da će obje strane naći načina da se izbjegne kaos, ali neizvjesnost oko dogovora ipak utječe na kompanije i poduzetnike koji planiraju za sve moguće opcije ne bi li osigurali nastavak poslovanja sa što manje rizika, na što je posebno osjetljiva enormna londonska financijska industrija.

2. Potresi u međunarodnoj trgovini

Trgovinski rat koji je započeo američki predsjednik Donald Trump uvodeći carine za niz proizvoda tijekom godine je samo eskalirao jer su Kina i ostali trgovinski partneri Sjedinjenih Američkih Država na poteze Trumpa odgovarali uvođenjem vlastitih protumjera. Zasada se još ne vide ozbiljniji tragovi i posljedice zaoštravanja u međunarodnoj trgovini, no pokušaji da se što prije pronađu nova rješenja pokazuju da s vremenom rizik za globalnu ekonomiju samo raste.

Jedna od posljedica uvođenja carina je bilo i sklapanje novog sporazuma koji uređuje trgovinu između Kanade, SAD-a i Meksika. Time je u povijest otišao Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, NAFTA (North-American Free Trade Agreement), a na njegovo mjesto bi uskoro trebao stupiti novi sporazum pod kraticom USMCA (Unites States-Mexico-Canada Agreement). U međuvremenu, dok čeka nastavak trgovinskih pregovora s SAD-om, EU je sklopila trgovinski sporazum s Japanom koji je Europski parlament odobrio sredinom prosinca i koji stupa na snagu u veljači 2019. Vrijednost roba i usluga koje godišnje EU izveze u Japan doseže gotovo 100 mlrd. eura.

3. Fijasko bitcoina

Prije godinu dana, na prijelazu iz 2017. u 2018. naslovnice medija teško da su mogle iz dana u dan izostaviti priču o novoj rekordnoj vrijednosti bitcoina i drugih digitalnih valuta. Pomama za ulaganjem u njih bila je ogromna, a očekivanja o daljnjem nezaustavljivom rastu valute još i veća. No, popularnost valute iza koje ne stoji nikakva monetarna vlast i od koje se od njenog samog začeća očekuje revolucija u svjetskim financijama, pokazala se kratkotrajnom. Priče o lakoj zaradi ulaganjem u kriptovalute prepustile su mjesto tišini i tek sporadičnim vijestima o padu njihove vrijednosti.

Tijekom ove godine cijena bitcoina je, uz male oscilacije, gotovo konstatno bila u padu te se danas kreće oko protuvrijednosti 3,5 tisuće američkih dolara iako ne nedostaje komentara da je zapravo bezvrijedna. Uzme li se u obzir da je u 2017. porasla s razine manje od 1000 dolara na više od 17 000, zbog čega je i zaintrigirala mnoge ulagače koji su svi željeli lako zaraditi, jasno je da je ova za valutu koja se oslanja na digitalne jedinice i nule, bila bliže nuli.

4. Bayer završio preuzimanje Monsanta

Mada su proteklu godinu obilježila mnoga velika i vrijedna preuzimanja i spajanja, nekako se među njima ipak najviše istakla transakcija u kojoj je njemački Bayer preuzeo američki Monsanto. Transakcija vrijedna šezdesetak milijardi dolara započela je još 2016. no dovršena je tek početkom lipnja ove godine nakon što su prikupljena sva odobrenja nadležnih vlasti. Kompanije je spojio zajednički interes u poljoprivredi, no već nekoliko tjedana nakon zaključenja transakcije pokazalo se da je dogovor Bayeru donio i nove rizike.

Iako je Bayer ugasio ime Monsanto, iz prijašnjeg poslovanja kompanije koje je često bilo obilježeno kontroverzama, potječu brojne tužbe, a u kolovozu je američki sud donio odluku o višemilijunskoj naknadi za štetu koja je proizašla iz korištenja popularnog Monsantovog herbicida Roundup.

5. Svjetsko prvenstvo u nogometu

Najveći sportski događaj u svijetu, svjetsko nogometno prvenstvo, održano je ljetos u Rusiji. Mada se radi o sportskom događaju danas je teško izdvojiti sport do sportskog biznisa pa je tako bilo i u ovom slučaju. Prvenstvo su obilježile mnoge kontroverze, od odustajanja dijela oglašivača nakon što je otkriveno podmićivanje dijela dužnosnika Međunarodne nogometne federacije (FIFA), preko uobičajenih pitanja sigurnosti na radu prilikom gradnje infrastrukture i njenog troška.

Prema posljednjim objavljenim brojkama, organizacija prvenstva stajala je Rusiju više od 14 milijardi dolara, i iako se u takvim prilikama uvijek ističu priče o dugoročnim koristima kroz turizam i novu infrastrukturu, stvarni dokazi za takvu dobit vrlo se teško pronalaze.

U svemu tome, odličan uspjeh hrvatske reprezentacije nama je došao kao vrlo dobra reklama pred globalnim auditorijem.

6. Pranje novca u baltičkim državama

Sredinom ljeta estonske su vlasti otvorile istragu oko mogućeg pranja novca u estonskoj podružnici Danske bank. Slučaj se naslanja na slične sumnje oko pranja novca kroz latvijske banke obznanjene nekoliko mjeseci ranije za koje se spominjala i umiješanost guvernera latvijske središnje banke Ilmārsa Rimšēvičsa.

Slučaj Danske bank vrti se oko neadekvatne kontrole poslovanja u estonskoj podružnici, a pod sumnjom je iznos od barem 200 milijardi eura koji su kroz banku transferirani u razdoblju od 2007. do 2015. Skandal je natjerao glavnog izvršnog direktora banke, Thomasa Borgena, da sredinom rujna podnese ostavku.

7. Grčka izašla iz programa spašavanja

Krajem ljeta, tek nekoliko tjedana prije desete godišnjice propasti američke banke Lehman Brothers koja je bila okidač za veliku krizu krajem prošlog desetljeća, Grčka je konačno obilježila izlazak iz posljednjeg programa spašavanja tijekom kojih su joj u pomoć pritrčali Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija.

Teško osmogodišnje razdoblje koje je započelo nakon financijske krize i koje je u nekim trenucima prijetilo raspadom eurozone završeno je dogovorom između EU i Grčke koji i dalje znači strogi nadzor grčkih javnih financija.

8. Francuski prosvjedi žutih prsluka

U godini bezbrojnih prosvjeda među najvažnije se mogu ubrojati prosvjedi tzv. žutih prsluka koji su posljednjih nekoliko tjedana pogodili treću po veličini europsku ekonomiju.

Odluka francuskih vlasti, na čelu s predsjednikom Emmanuelom Macronom, o uvođenju novog nameta kojom bi se dodatno povisile cijene benzina bila je okidač desecima tisuća francuskih građana za izlazak na ulice. Macron je ubrzo "kapitulirao" ponudivši ustupke, a njegova je odluka prva takva koja znači zaokret u politici ekonomskih reformi, zahvaljujući kojoj je Macron lani i došao na vlast i koju je uz neizbježna negodovanja provodio sve do sad.

9. Propast legendarnih kompanija

Iako je odlazak u povijest kompanija normalan proces, ovu je godinu obilježio poslovni zalazak dvaju velikih imena. Najveća njemačka banka Deutsche bank, desetljećima neizbježan igrač na svjetskom financijskom tržištu prolazi kroz poprilično teške trenutke. Godine i godine problematičnog poslovanja su u studenom dobile svojevrsnu kulminaciju racijom u uredima banke u kojoj su se tražili dokumenti vezani uz sumnje u pranje novca. Deutsche je ove godine dobila i novog šefa, Christiana Sewinga, petog na toj poziciji u posljednjih šest godina, ali izlazak iz krize se zasad ne nazire.

Još teža sudbina zadesila je američki General Electric. Legendardna kompanija koja je još 2004. bila najvrednija kompanija na svjetskim burzama ove je godine doživjela da joj dionice nakon 111 godina budu izbačene iz poznatog američkog burzovnog indeksa Dow Jones. General Electric se već godinama bori s problemima u poslovanju u kojem mu nedostaje vizije, a u listopadu je dobio novog šefa Larryja Culpa nakon što se njegov prethodnik John Flannery na poziciji zadržao tek malo više od godinu dana.

10. Cijena nafte

Globalna geopolitika i dalje se dobrim dijelom vrti oko nafte čija se cijena tijekom većeg dijela ove godine uglavnom kretala u rasponu između 60 i 70 dolara za barel. Već i takva cijena za neke velike izvoznike koji se uglavnom oslanjanju na prihode od prodaje nafte znači probleme u usporedbi s vremenima kad je barel dosezao i premašivao i stotinjak dolara, a dodatni problemi stižu u posljednjih nekoliko tjedana.

Od početka listopada, kad je dosegnula svoj ovogodišnji vrhunac, do ovih dana nafta je na svjetskom tržištu pojeftinila za četrdesetak posto te se barelom sada trguje i ispod 50 dolara. Nemir na svjetskom tržištu donio je i oscilacije na domaćim benzinskim crpkama na kojima je cijena dizel goriva čak i premašivala cijenu benzina. Kao i proteklih nekoliko desetljeća, nafta i dalje teče krvotokom svjetske ekonomije.