U svjetlu niza prosvjeda, potaknutih nezadovoljstvom zbog prekomjernog nasilja američke policije, a koji su se iz američkih proširili i na mnoge druge gradove u svijetu te istovremeno prerasli u bunt protiv nepravednog tretmana manjina, posebno crnaca, svoju su ulogu u problematičnoj povijesti počele sagledati i brojne kompanije. Poznata britanska osiguravateljna grupa Lloyd's tako se u četvrtak ispričala zbog svoje 'sramotne' uloge u atlantskoj trgovini robljem tijekom 18. i 19. stoljeća.

'Žao nam je zbog uloge koju je Lloyd's imao u trgovini robljem u 18. i 19. stoljeću – sramotnom razdoblju engleske i naše povijesti', priopćili su iz Lloyd'sa. 'Nedavni događaji stavili su u fokus neravnopravnost kojoj su godinama izloženi crnci zbog sustavnog i strukturnog rasizma koji postoji u mnogim aspektima društva i potaknuli su tešku diskusiju za koju je već odavno bilo vrijeme', dodaju u britanskom osiguravatelju. Kao dio isprike, Lloyd's je obećao da će donirati novac u dobrotvorne svrhe za crnačke, azijske i ostale manjine.

Nažalost, ni prva ni posljednja takva sramotna epizoda u ljudskoj povijesti, prekoatlantska trgovina robljem trajala je od 15. do 19. stoljeća, tijekom kojih je oko 17 milijuna stanovnika Afrike odvedeno iz njihovih domova te tretirano kao imovina i vlasništvo bogataša. Mnogi od njih preminuli su u vrlo surovim uvjetima. Lloyd's, danas vodeće svjetsko tržište komercijalnih osiguranja, dio svoje pozicije dijelom duguje i ulozi koju je igrao u osiguravanju izdašnog pomorskog transporta, a robovi su se tijekom 18. stoljeća uglavnom osiguravali po standardnim premijama za teret.

Kao kolonijalna supersila, Velika Britanija i danas nosi značajan teret svoje prošlosti, a u to su umiješane brojne tamošnje kompanije. Ropstvo je u Britaniji ukinuto zakonom iz 1833. godine, no duh vremena obilježio je i taj potez.

Nakon ukidanja ropstva britanska je država prikupila novac za obeštećenje, no on nije isplaćivan bivšim robovima, već njihovim donedavnim vlasnicima zbog gubitka 'imovine'.

Među korporacijama koje su se ovih dana odlučile barem na neki način suočiti s neugodnim pitanjima iz vlastite prošlosti nalazi se ugostiteljski lanac Greene King. Jedan od osnivača tog lanca posjedovao je niz plantaža na Karibima i zarađivao je od trgovine robljem, a korporacija se, poput Lloyd'sa, ispričala zbog povezanosti s trgovinom robljem i ropstvom. Greene King osnovan je 1799. godine kao pivovara, no grupa danas uz godišnje prihode od preko dvije milijarde funti (dvadesetak milijardi kuna) upravlja restoranima, hotelima i barovima na više od 3000 lokacija.

I brojna druga slavna imena britanskog poslovnog života na razne su načine povezana s ropstvom. Tamošnji dnevni list The Daily Telegraph proveo je istragu u kojoj je ustanovljeno da su, uz Lloyd's, velike bankovne grupe Royal Bank of Scotland, HSBC i Barclays imale veze s ropstvom. Royal Bank of Scotland je prije desetak godina u jednom izvještaju priznala da su neke 'osobe koje su bile u partnerskoj ili direktorskoj poziciji u tvrtkama iz kojih je nastala Royal Bank of Scotland Group bili vlasnici robova ili na druge načine bili izravno povezani s kompanijama koje su na Karibima koristile roblje'. Ta je banka pronašla i informacije koje upućuju na to da su neke ključne osobe iz povijesti bile povezane i s vlasništvom brodova koji su prevozili robove.

Barclays je njegova korporativna prošlost pak smjestila na dvije suprotstavljene strane. Banka je dobila ime po Davidu Barclayu, a on se krajem 18. stoljeća aktivno borio i zalagao za ukidanje ropstva. No banka je kasnije preuzela neke druge konkurente, poput Colonial Banka, s kojima su usko povezani bili i ljudi koji su se okoristili spomenutim obeštećenjem britanske države nakon ukidanja ropstva.

Sličnu poveznicu ima i najveća europska banka HSBC te svoju vezu s trgovinom robljem duguje svojedobnom preuzimanju London Joint Stock Banka, a koliko povijest može biti kompleksna, pokazuje to da se čak i središnja banka Velike Britanije ispričala zbog svojih veza s ropstvom. Bank of England priznala je 'neoprostive veze' nekih njenih prošlih guvernera i šefova s ropstvom te obećala da će ukloniti njihove portrete iz svojih prostorija.

Neugodna situacija u kojoj se ovih dana nalaze spomenute britanske kompanije i institucije prilično podsjeća na sličnu poziciju u kojoj su se našle njemačke korporacije nakon Drugog svjetskog rata. Brojni danas ugledni njemački brendovi, poput BMW-a, Bayera ili Hugo Bossa, nose svoje crne mrlje povezanosti, bilo dobrovoljne, bilo prisilne, s nacističkim režimom.

Promjena društvene klime ovih dana natjerala je britanske brendove da iskažu jasne stavove prema kontroverznim dijelovima svoje povijesti vezanim uz ropstvo. U Royal Bank of Scotland izjavili su da 'kao organizacija s poviješću koja se proteže na više od 300 godina, ova važna i bolna pitanja jesu dio naše povijesti', ali da 'prepoznaju odgovornost' da se suoče s njima. U svjetskoj povijesti, u kojoj se bezbroj puta isprepliću osobni, korporativni i državni interesi, pohvalno je to što neke korporacije barem sada, čak i ako je to tek simbolično, priznaju i neugodne istine vezane uz svoju povijest. No puno bi pohvalnije bilo kad bi to napravile one korporacije koje kontroverzne, upitne i sramotne poteze vuku i danas.