Napori Europske središnje banke da obuzda rastuće cijene nizom agresivnih povećanja kamatnih stopa pokazali su se izazovnim.

Podaci objavljeni početkom mjeseca pokazali su da unatoč oštrom padu cijena energenata i električne energije, inflacija u eurozoni ostaje znatno iznad ciljanih dva posto. Za mjesec srpanj iznosila je 5,3 posto. Za to su krive nestabilne cijene hrane i vrtoglavo visoke cijene u sektoru usluga.

Zbog toga ne čudi što zabrinutost za ekonomsko zdravlje EU-a raste. Povjerenje poduzeća i potrošača u stalnom je padu od početka godine.

Ali nema razloga za paniku, ili barem ne još: podaci o BDP-u sugeriraju da će eurozona vjerojatno izbjeći jednogodišnju recesiju. Ipak, povjerenik EU-a za gospodarstvo Paolo Gentiloni priznao je prošli tjedan da će 'nakon stagnacije na početku godine, rast vjerojatno ostati prigušen' tijekom ostatka 2023. godine.

Trenutak istine doći će u rujnu, kada Gentiloni treba predstaviti novu prognozu za eurozonu za 2023. godinu. Upozorio je da će slika vjerojatno biti manje optimistična nego što se prije predviđalo.

Kretanje BDP-a

Prognoze BDP-a za EU i eurozonu koje su objavili Europska komisija i Međunarodni monetarni fond, u postocima očekivane promjene za 2023. i 2024. Stupci predstavljaju mjesec u kojem je svaka prognoza objavljena.

Rat protiv inflacije

Središnje banke pokušale su obuzdati rast cijena povećanjem kamata, što bi trebalo potaknuti poduzeća i kućanstva da manje troše i više štede. Europska središnja banka je 27. srpnja podigla kamatne stope u eurozoni na rekordnih 3,75 posto — što je peto povećanje ove godine. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde signalizirala je mogućnost zaustavljanja, ali najnoviji podaci o inflaciji bacaju sumnju na ovaj scenarij.

Strma krivulja cijena

Inflacija u eurozoni pala je na najnižu razinu u 18 mjeseci, ali je još uvijek znatno iznad cilja Europske središnje banke od 2 posto. Pad cijena plina i struje uzrokovao je pad ukupne stope inflacije, no cijene hrane i dalje su visoke. Cijene u sektoru usluga su porasle u odnosu na prošlu godinu.

Skupa hrana

Pandemija COVID-a i rat u Ukrajini izazvali su kaos u globalnim opskrbnim lancima, što je dovelo do naglog povećanja cijena prehrambenih proizvoda diljem svijeta. Indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu u stalnom je padu od vrhunca u ljeto 2022., ali je i dalje znatno viši od 2019.

Kreditna kriza

Povećanje kamata tek je djelomično uspjelo usporiti inflaciju, ali je naštetilo kreditnim linijama kućanstava i poduzeća.

Rekordno niska nezaposlenost

Nezaposlenost u EU dosegla je 5,9 posto u lipnju i srpnju - najnižu razinu od 2000.