INA i HEP zainteresirani su za zakup 520 milijuna kubika plina godišnje (INA za 120 milijuna, a HEP za 400 milijuna), što je samo petina od ukupno 2,6 milijardi koliki je planirani kapacitet budućeg krčkog terminala. To je jedva trećina od 1,5 milijardi kubika plina, što je prema procjenama stručnjaka minimum da bi investicija bila isplativa, piše Deutsche Welle.

Do isteka roka pristigla je i jedna neobvezujuća ponuda za još 300 milijuna kubika, a navodno je riječ o ponudi iz Mađarske. Zasad je nejasno kako će ta ponuda biti tretirana.

Po izjavama ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića, država je čak u slučaju malog interesa kompanija spremna sufinancirati LNG na Krku.

HEP-a, tvrtka u državnom vlasništvu, prema neslužbenim informacijama, s 50 milijuna eura sudjelovat će u dokapitalizaciji tvrtke LNG Hrvatska koja vodi projekt vrijedan ukupno 250 milijuna eura. Iz tvrtke LNG Hrvatska nakon objave rezultata, DW-u, nisu odgovarali na pozive kako pišu, a treći krug postupka za obvezujući zakup očekuje se u siječnju.

Energetski stručnjak i bivši direktor INA-e Davor Štern, koji je od početka bio skeptičan prema ovom projektu, rekao je za DW kako je svjestan da postoji snažna želja da se ovaj projekt napravi, unatoč njegovoj tržišnoj neisplativosti. Hrvatska vlada, po njegovim riječima, ima pravo donijeti odluku o subvenciji plinskog terminala, ali Štern upozorava kako će to na kraju opet platiti potrošači. Slaže se da LNG predstavlja element energetske sigurnosti, što je dobro, ali istodobno nudi i skuplji plin, a razliku u cijeni 'netko uvijek mora platiti'.

'Dok god postoji mogućnost snabdijevanja jeftinijim prirodnim plinom, bez obzira na to odakle taj plin dolazi, iz Rusije, a sutra i iz Azerbejdžana i Turkmenistana, pa čak i iz Izraela i Egipta, tržište neće biti zainteresirano za skuplji plin iz LNG terminala, ni u Hrvatskoj, ni u regiji', kazao je Štern odgovarajući na pitanje o mogućoj prodaji plina iz krčkog LNG-a susjednim zemljama, od Slovenije do Srbije.

Energetski stručnjak Igor Dekanić uvjeren je da LNG ima perspektivu i smatra da ga treba realizirati. Po njegovom mišljenju, ovdje nije riječ o političkom nego o tržišnom projektu koji bi itekako mogao biti isplativ. Upozorava kako samo treba analizirati potrošnju plina u Hrvatskoj i činjenicu da proizvodnja plina u Hrvatskoj drastično pada i da je pad proizvodnje iz prirodnih ležišta brži nego što se očekivalo. Hrvatska, prema njegovim riječima, sada troši nešto više od tri milijarde kubičnih metara plina, a 40 posto svojih potreba podmiruje iz domaće proizvodnje. Prije dvije godine podmirivala je iz vlastitih plinskih polja 60 posto.

Uvjeren je pored toga kako će osim zakupljenih kapaciteta, tvrtka LNG Hrvatska moći prodavati plin i drugim zainteresiranima i u Hrvatskoj i u regiji. Ne slaže se s tezom da će plin iz LNG-a biti skuplji 30 posto od ruskog plina.

'Tko kaže da će biti skuplji za 30 posto? To je isto neka mantra. Prirodni plin danas je jeftiniji nego ikad u posljednjem desetljeću, a američki je plin na američkom tržištu dvostruko jeftiniji od cijene ruskog plina. U Europi je skuplji, no to ovisi o cijeni transporta. Kada je Litva izgradila LNG terminal i počela uvoziti plin s trećih tržišta, Gazprom je trenutačno pojeftinio isporuke svog plina. Čim imate konkurenciju na tržištu, to stvara potpuno nove uvjete za one koji su do jučer bili monopolisti. To je logika LNG-a u cijeloj Europi pa tako i u Hrvatskoj', objašnjava ovaj stručnjak.

Dekanić upozorava kako je temeljna prednost ovakvog projekta energetska sigurnost i diverzifikacija opskrbe, što je i suština europske energetske politike i temeljna logika izgradnje plinskog terminala.

Mirela Ahmetović, načelnica općine Omišalj je protivnica terminala koji bi trebao doći u njen gradić na Krku u kojem ne kriju ni zadovoljstvo 'fijaskom natječaja' za zakup kapaciteta.

'Očito smo u Omišlju još 2017. bili u pravu kada smo tvrdili da nitko razuman neće na štetu svojih građana kupovati skuplji plin samo da bi se dodvorio kakvoj velesili. Samo je Hrvatska spremna pljačkati svoje građane ne bi li se umilila američkim i europskim klaunovima. Niti jedna inozemna kompanija nije zainteresirana kupovati preskupi plin iz LNG-a. Nitko osim Hrvatske koja sada, navodno, prisiljava HEP da zakupi kapacitet. A tom istom HEP-u plin iz LNG-a ne treba jer ima cjevovodnog, jeftinijeg plina', kaže načelnica Omišlja dodajući kako je ovaj projekt 'prije svega nezakonit', što će općina Omišalj 'dokazati pred hrvatskim pravosudnim institucijama u postupcima koji su u tijeku'.