Taj investicijski ciklus dominantno financiran iz europskih fondova, rekao je.

"To su velika ulaganja koja su jedan od generatora gospodarskih aktivnosti ponajprije u građevinskom sektoru, ali i popratnim djelatnostima. Možemo biti zadovoljni jer se tih 3,5 milijarde eura odnose uglavnom na gradnju cesta i željeznica, koje ostaju najveći izazov", rekao je Butković.

Stoga će, prema njegovim riječima, sljedećih deset godina obilježiti upravo ulaganja u željeznicu.

"U modernizaciju željezničke infrastrukture već sada ulažemo više od milijardu eura, no ta ulaganja do 2030. godine trebala bi iznositi do šest milijardi", rekao je Butković.

"Vlada i ministarstva učinit će sve da provedba tih velikih infrastrukturnih prometnih projekata ide što brže", najavio je.

Što se tiče cesta, nakon Pelješkog mosta i probijanja druge cijevi tunela Učka, prioritet je dovršetak koridora prema Mađarskoj, autocesta prema Sisku i gradnja jadransko-jonskog koridora za koju je osigurano 1,5 milijardi eura te autoceste Križišće-Žuta Lokva i Metković-Dubrovnik, rekao je Butković.

Dodao je kako je u planu je i niz brzih cesta u kontinentalnom djelu Hrvatske.

"U Istri ćemo završiti istarski ipsilon. Razgovaramo o tome da autocesta od ipsilona pređe u iks i da se dio od Kanfanara prema Labinu spoji također autocestom", poručio je Butković.

Odgovarajući na pitanje novinara rekao je kako se do sada u Istri nije moglo istovremeno graditi u autocestu i željeznicu jer "Hrvatska nije tako snažna financijski i gospodarski paralelno to odraditi".

Sljedeće četiri godine očekuje se početak velikih strateških projekata te možda za sada najveći val investicija, rekao je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić.

Hrvatsko društvo za ceste i željeznice Via Vita redovitom organizacijom kongresa već više desetljeća okuplja stručnjake i zainteresiranu javnost raspravama, okruglim stolovima i predavanjima s temama vezanim uz cestovno povezivanje.

Ove godine kongres je okupio oko 400 sudionika, a moto je "Godina velikih promjena".