Cijene hrane pale su u lipnju, treći mjesec zaredom, odražavajući pojeftinjenje biljnih ulja, žitarica i šećera, ali su još uvijek gotovo za četvrtinu više nego na početku ljeta 2021. godine, izvijestila je u petak agencija UN-a za hranu i poljoprivredu FAO
FAO-v indeks koji mjeri kretanje cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda pao je u lipnju za 2,3 posto u odnosu na svibanj, na prosječna 154,2 boda. U odnosu na prošlogodišnji lipanj cijene su više za 23,1 posto.
Najviše su u prošlom mjesecu pojeftinila biljna ulja, za 7,6 posto u odnosu na svibanj, utvrdio je FAO, ukazujući na pojeftinjenje palminog ulja zbog većeg indonezijskog izvoza. Pale su i cijene suncokretovog i sojinog ulja, zbog smanjene potražnje povezane s krizom životnog standarda.
Znatno su u lipnju smanjene i cijene žitarica, za 4,1 posto u odnosu na svibanj, budući da je na tržište plasiran novi urod sa sjeverne hemisfere. Uteg cijenama bilo je i poboljšano stanje zasijanih žitarica u velikim proizvođačima i podignuta prognoza uroda u Rusiji.
vezane vijesti
Cijena pšenice pala je 5,7 posto, ali je u odnosu na prošlogodišnji lipanj još uvijek viša za 48,5 posto. Pojeftinio je i kukuruz, za 3,5 posto, zahvaljujući većem izvozu iz Argentine i Brazila i poboljšanom stanju nasada u SAD-u. Riža je pak poskupjela, zbog snažne potražnje i smanjene ponude. Cijene šećera pale su 2,6 posto, pritisnute slabljenje brazilskog reala prema američkom dolaru i nižim cijenama etanola koje su brazilske proizvođače potaknule na veću proizvodnju.
Mlijeko i mliječni proizvodi poskupjeli su pak 4,1 posto, zbog toplinskog vala na početku ljeta koji je dodatno smanjio ionako nisku proizvodnju mlijeka u Europi i velike uvozne potražnje za sirom i mlijekom u prahu. FAO-v indeks cijena mesa porastao je za 1,7 posto u odnosu na svibanj, dosegnuvši novu najvišu razinu otkada FAO objavljuje izvješća, potaknut poskupljenjem peradi zbog smanjene opskrbe u uvjetima rata u Ukrajini i ptičje gripe na sjevernoj polutci.
U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na globalnim tržištima žitarica FAO je neznatno podigao prognozu rasta svjetske proizvodnje žitarica, na 2,79 milijardi tona, što bi značilo da bi se zadržala na razini prošle godine. Prognoza proizvodnje pšenice također je gotovo nepromijenjena i iznosi 770,3 milijuna tona, što bi predstavljalo pad za 1,0 posto u odnosu na prošlu godinu.
FAO ističe i poboljšane izglede za proizvodnju kukuruza, zbog velikih zasijanih površina u Kini i Indiji, ali i u Ukrajini. Iako prognoze i dalje pokazuju da bi ukrajinska proizvodnja trebala biti 30 posto manja u usporedbi s petogodišnjim prosjekom, službeni podaci signaliziraju da je zasijana veća površina no što se očekivalo, navodi FAO.
Prognoza za proizvodnju u EU snižena je pak više no što se očekivalo, zbog manje zasijane površine i suše. Potrošnja žitarica u sezoni 2022/2023. trebala bi iznositi 2,8 milijardi tona i biti na razini prethodne sezone. Zalihe bi na kraju sezone u idućoj godini trebale iznositi 854 milijuna tona i biti neznatno manje nego na njezinom početku, pokazuju nove procjene FAO-a.
