Trinaesti mjesec zaredom pale su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Hrvatskoj. One su bile za 0,5 posto veće nego u rujnu, dok su prema listopadu prošle godine pale za 3,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

U listopadu u odnosu na rujan proizvođačke cijene industrijskih proizvoda na domaćem tržištu su porasle za 0,4 posto, dok su u odnosu na listopad 2023. pale za 4,9 posto. Na inozemnom tržištu, proizvođačke cijene u usporedbi s rujnom su više za 0,6 posto, a u odnosu na listopad 2023. niže su za 0,5 posto.

Padu proizvođačkih cijena najviše je kumovao pad cijena proizvodnje energije koji je u odnosu na prošlogodišnji listopad iznosio 11,1 posto. S druge strane, DZS je objavio prvu procjenu inflacije u listopadu koja pokazuje kako ona ponovno počinje polako rasti, jer je procijenjena stopa od 2,2 posto, dok Eurostat inflaciju u Hrvatskoj procjenjuje na 3,5 posto.

Paradoks s cijenama

Ako cijene osnovnih proizvoda i sirovina padaju, kako je moguće da cijene proizvoda, poput hrane ili usluga, poput primjerice distribuirane toplinske ili električne energije, rastu? DZS je, naime, procijenio da su usluge poskupjele 5,1 posto, a hrana, piće i duhanski proizvodi 4,6 posto. Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije su, prema procjeni DZS-a, poskupjeli za 2,7 posto, a energija za 1,4 posto.

Analizom ovih podataka mogao bi se pronaći uzročnik rasta cijena, koji je potkraj 2022. i početkom 2023. godine na godišnjoj razini iznosio i po 13,5 posto. Inflacija u međuvremenu više nije toliko osjetna, no u javnosti su često objavljeni primjeri proizvoda za koje su mnogi u komentarima smatrali da su nerealno skupi. Objašnjenje cijelog paradoksa s proizvođačkim i potrošačkim cijenama dao nam je ekonomski analitičar Predrag Bejaković.

'Morate biti svjesni da su proizvodne cijene za neke proizvode podjednake u bogatijim i razvijenim zemljama te u ne baš razvijenima, poput Hrvatske. Tu može biti razlika u marži ili pohlepi trgovaca, ali nije to toliko prisutno. Ogromna je razlika zapravo u uslugama. Kod nas frizura košta 10 do 15 eura, a u bogatijoj Švicarskoj i Švedskoj košta puno više', ustvrdio je Bejaković.

'Trošimo previše'

Praktički od proljeća, usluge su predvodnik inflacije u Hrvatskoj. Već smo spomenuli da su u listopadu, prema procjeni DZS-a, porasle za 5,1 posto. U ljetnim mjesecima, kad je potražnja za turističkim smještajem i ugostiteljskim uslugama bila veća zbog priljeva turista, rast cijena usluga je u odnosu na lani bio čak i dvoznamenkast.

'Život i rad se puno više plaćaju na Zapadu i slijedom navedenog su cijene su znatno veće. Ali, osnovni proizvođački proizvodi koje imamo na tržištu, osim prehrambenih proizvoda, uglavnom odražavaju produktivnost. Prehrambeni proizvodi odražavaju ponudu i potražnju. Ako možete prodati neki proizvod po visokoj cijeni, onda ćete ga prodati', smatra ekonomski analitičar.

'Mi smo kao društvo gladni roba, volimo se pokazivati, nadmetati, biti bolji od susjeda i prijatelja. Trošimo previše. Građani to ne vole čuti, ali naše su plaće s obzirom na produktivnost visoke, a s obzirom na cijene su niske. Trošimo puno na razini pojedinca i države. Koliko ekonomiziramo, mi se ponašamo kao da očito lako zarađujemo taj novac', ustvrdio je Bejaković i pritom otvorio dva potencijalna pravca kojima bi se stručnjaci mogli poslužiti da detaljnije istraže paradoks s proizvođačkim i potrošačkim cijenama.

Energija je i dalje jeftinija

Već je rekao kako je produktivnost u nas niska. Unatoč tome, potrošnja raste već 18 mjeseci zaredom, što je očito pokazatelj rasta standarda, pa i cijena. No, s druge strane, izgleda kako smo mogli i jeftinije proći. Ponovit ćemo kako je prema podacima DZS-a, proizvođačka cijena energije je drastično pala, a Vlada se nedavno odlučila povećati cijene električne energije i plina za 10 posto u ovoj ogrjevnoj sezoni. Na prvu ne djeluje sasvim logično, ali Bejaković tvrdi da država ima uporište u svojoj odluci.

'Energija je još uvijek razmjerno jeftinija nego na Zapadu. Ekonomiziramo li s energijom? Mislim da ipak ne. Često mislimo kao građani da nam država daje neke subvencije. A to opet građani plaćaju! Nema ministar financija svoj novac ili država svoj, građani to plaćaju. Nema besplatnog ručka, ali mi mislimo da je to dobra volja države. Nije! Država mora nekome uzeti da bi nekome drugome dala. Usput se nešto malo i izgubi. Porezni pritisak u Hrvatskoj nije previsok, ali nije ni mali. Slijedom navedenog, ne vidim da bi bitne promjene u cijenama energenata značajno poboljšale položaj građana. Trebaju postojati ciljani programi pomoći građanima koji su u lošijoj financijskoj situaciji, ali prevelika financijska pomoć svima dovodi do toga da mi ekonomiziramo stanje', ustvrdio je analitičar.

Nema mjesta za ekonomiziranje

No, u proizvodnji nema mjesta za ekonomiziranje. Proizvođači moraju prilagoditi svoje cijene sukladno cijenama sirovina, ako ih sami ne proizvode. Stoga ne čudi da je u nas pala cijena, primjerice mesa, mlijeka, povrća i drugih prehrambenih proizvoda, iako je to razlog više za čuđenje visokim cijenama hrane u trgovinama.

Bejaković je ustvrdio da su cijene pokazatelj gospodarskih kretanja. No, s ovakvom situacijom teško je ustvrditi ide li naša ekonomija u dobrom ili lošem smjeru. Prema Bejakoviću, čini se da se pojavljuju prve natruhe toga da će naša ekonomija, unatoč najavama o rastu od 3,3 posto u sljedećoj godini, ipak krenuti silaznom putanjom.

'Uglavnom, cijene padaju kad je kriza, zato da bi proizvod našao konačnog kupca. Ipak, trebalo bi napraviti veliku ekonometrijsku analizu koji je glavni uzrok ove situacije. Kad gospodarstvo raste, cijene uglavnom blago rastu. Kad je bila velika inflacija, onda se situacija promijenila, ali sad više nema inflacije i koliko god je ne volimo, nije dobro kad cijene padaju. To znači da su proizvođači prisiljeni ostvarivati manji profit zato jer ne mogu prodati svoje proizvode. Nema jednoznačnog odgovora na to pitanje. Cijene su pokazatelj gospodarskih kretanja. Očito je velika kriza u Njemačkoj. To je značajno gospodarstvo u Europi. Ako Njemačka zakašlje, onda se Hrvatska razboli ozbiljno. Vrijeme će pokazati kako će to utjecati na nas', zaključio je Predrag Bejaković.