Trenutna dubina bušotine u Ulcinju je 4700 metara, a kako tvrde iz crnogorskog ministarstva kapitalnih investicija, očekuje se da će na dubini od 6500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište nafte i plina
'Istražno bušenje u podmorju kod Ulcinja obećava da će se naći veliko nalazište nafte, a na našem teritoriju još je nekoliko potencijalnih nalazišta', kaže tajnik za energetiku i rudarstvo u crnogorskom ministarstvu kapitalnih investicija Marko Perunović i dodaje kako je trenutna dubina bušotine u Ulcinju 4700 metara.
'Vlada optimizam da će se u formaciji frakturiranih karbonata na dubini od 6500 metara pronaći ekonomski isplativo ležište. Postoji još nekoliko interesantnih koncesijskih područja s aspekta istraživanja nafte i plina i kada se, ovisno o rezultatima bušotine ENI/Novatek, raspišu natječaji, javnost će biti na vrijeme informirana', kaže Perunović, a piše Pobjeda.
vezane vijesti
Kako je naveo, nakon potvrđivanja rezervi u postojećem ležištu, sljedeća faza je razvoj ležišta, što podrazumijeva dodatne bušotine i razvoj modela proizvodnje.
'U slučaju pozitivnog scenarija, prva proizvodnja se očekuje za tri godine. Nije planirana izgradnja rafinerija u Crnoj Gori, što ide u prilog očuvanju životne sredine i plan je da se proizvedena nafta prodaje kao sirova', ističe Perunović.
Naglašava to da od energetike Crna Gora, odnosno njeni građani i privreda mogu živjeti.
'Mišljenja sam da crnogorska ekonomija u relativno kratkom razdoblju može doživjeti pravi bum ako se sredstva pravilno investiraju u dobre energetske projekte', smatra Perunović.
Također, najavljuje da se projekt rudnika Brskova razvija planiranom dinamikom i da ga promatraju kao jedan od osnovnih razvojnih projekata.
'Moći ćemo zaposliti od 500 do 700 radnika iz tog dijela Crne Gore. Računamo na godišnji prihod od 2,5 do tri milijuna eura za općinu Mojkovac i 10 milijuna eura prihoda za državu. Projekt je razvijen po najstrožim ekološkim standardima i svakako predstavlja veliku šansu za razvoj ne samo Mojkovca, već i cijele sjeverne Crne Gore', kaže Perunović.
Navodi još neke od brojnih energetskih projekata, za koje misli da će biti lokomotiva ekonomskog razvoja Crne Gore.
'To su, prije svih, projekti vjetroelektrana Gvozd/Krnovo2 – 54 MW, Solar 3000+ i 500+, projekti instaliranja solarnih panela na krovovima kuća i javnih zgrada, solarna elektrana Velje Brdo - dvofazno 50+150 MW, povećanje iskorištenosti voda Nikšićkog polja, s bitnim povećanjem proizvodnje HE Perućica i pokretanje pitanja korištenja vode Bilećkog jezera', kazao je Perunović, dodajući da su ovo samo neki od brojnih projekata, za koje smatra da se jako brzo mogu implementirati.
