Narodna obveznica izdana u ožujku prošle godine s dvogodišnjim dospijećem izazvala je golem interes građana zbog znatno višeg prinosa od kamata na štednju u bankama.

Danas istječe godina dana od izdanja te će građanima biti isplaćena prva kamata donoseći prinos od 3,65 posto na uloženi iznos. Tako će, primjerice, oni koji su uplatili minimalnih 500 eura dobiti 18,25 eura, a oni koji su uplatili 10.000 eura bit će bogatiji za 365 eura.

Država isplaćuje gotovo 50 milijuna eura

Podsjetimo, u prvu narodnu obveznicu investiralo je gotovo 45.000 građana te su posudili državi 1,34 milijarde eura. Nakon isteka prve godine ona će vlasnicima narodnih obveznica isplatiti ukupno 48,7 milijuna eura kamata.

Ponuda državnih papira građanima nastavljena je dvama izdanjima trezorskih zapisa, a ministar financija Marko Primorac najavio je skoro izdanje nove narodne obveznice.

'Bit će nešto duže ročnosti od instrumenata koje smo sada nudili, prije svega kako bismo testirali ulagački apetit građana za ovakve dužničke instrumente. Ne znamo kakav će interes biti, ali on je do sada bio velik, bez obzira na to što još nismo isplatili nijedan instrument', rekao je ranije ministar, no nije otkrivao detalje.

Što se tiče kamate, Primorac je sugerirao da će ona biti u skladu s tržišnim uvjetima. A oni su se u posljednjih godinu dana promijenili i to u smjeru nižih prinosa. Na međunarodnim tržištima trenutno se referentni prinos na 10-godišnju hrvatsku obveznicu kreće na 3,32 posto.

Nova obveznica s nižim prinosom

Stoga financijski stručnjaci procjenjuju da bi prinos za novu obveznicu mogao biti u rasponu od 3,2 do 3,5 posto. To je još uvijek znatno iznad kamatne stope na štednju u bankama.

Potencijalno niže prinose sugerira i kretanje burzovne cijene prve narodne obveznice, kojom se na Zagrebačkoj burzi zadnjih mjeseci pretežno trguje iznad nominale (u rasponu između 100 i 101 posto).

Nova obveznica mogla bi biti atraktivna i zbog očekivanog pada kamatnih stopa u narednom razdoblju. Naime Europska središnja banka najavila je snižavanje referentnih kamatnih stopa ove godine, što će imati ključan utjecaj na trendove na financijskim tržištima.

Visok interes građana za državnim vrijednosnim papirima potvrđen je i prilikom prošlomjesečnog izdanja trezorskih zapisa. Podsjetimo, najnovije trezorske zapise upisalo je 37.000 građana te su uložili gotovo 930 milijuna eura.

Od toga je 221 milijun eura uplaćeno za trezorski zapis s rokom dospijeća od tri mjeseca, a 708 milijuna eura za 'trezorac' s jednogodišnjim dospijećem.

Trezorski zapis s kraćom ročnosti donosi godišnji prinos od 3,75 posto, a onaj s kraćom ročnosti 3,65 posto.