Ukupni depoziti su u srpnju iznosili 350,7 milijardi kuna i porasli su za 8,5 milijardi kuna ili 2,5 posto (na osnovi transakcija) u odnosu na lipanj ove godine, dok su na godišnjoj razni porasli za 31,1 milijardi kuna ili 9,7 posto.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u srpnju bilježe porast od 1,5 milijardi kuna ili 0,6 posto (na osnovi transakcija) u odnosu na lipanj te su na kraju mjeseca iznosili 242,2 milijarde kuna. Pritom je godišnja stopa rasta ukupnih plasmana povećana s 3,8 posto u lipnju na 4,1 posto u srpnju, s tim da je mjesečni prirast plasmana gotovo u cijelosti odraz rasta kredita koji su na kraju srpnja iznosili 236,5 milijardi kuna.

Sektorski gledano, najviše su porasli krediti stanovništvu (1,3 milijardi kuna ili jedan posto), zbog programa državnog subvencioniranja koji je i dalje poticao snažan rast stambenih kredita, (1,1 milijardu kuna ili 1,7 posto), navode u HNB-u, a nastavljen je i razmjerno blagi porast gotovinskih nenamjenskih kredita (0,2 milijarde kuna ili 0,4 posto).

Promatrano na godišnjoj razini, stambeni krediti su nastavili ubrzavati rast (s 10,1 na 10,6 posto), kao i gotovinski nenamjenski krediti (s 0,2 na 0,6 posto), što je rezultiralo ubrzanjem ukupnih kredita stanovništvu s četiri na 4,3 posto.

U srpnju su blago porasli i krediti ostalim financijskim institucijama (300 milijuna kuna kuna ili 3,3 posto), dok su krediti poduzećima smanjeni za 200 milijuna kuna ili 0,3 posto.

Unatoč mjesečnom padu, godišnja se stopa rasta kredita poduzećima ubrzala s 1,5 na 1,6 posto, zbog učinka baznog razdoblja, odnosno nešto većeg pada kreditiranja poduzeća u istom mjesecu prošle godine, kažu u HNB-u.