Stručnjaci predviđaju da bi nastupajuća kriza u Hrvatskoj mogla donijeti od 30.000 do 50.000 otkaza. Globalna recesija koja u Hrvatsku stiže s blagim odmakom najviše će utjecati na izvozno orijentirane tvrtke, suočene s naglim padom narudžbi s izvoznih tržišta. Međutim, i mnoge druge tvrtke koje provode restrukturiranje iskoristit će krizne okolnosti da se bezbolno riješe viška radne snage. Očekuje se i val stečajeva malih i srednjih firmi koje zbog rastuće nelikvidnosti i povećanih troškova financiranja neće uspjeti prebroditi krizno razdoblje.

Otkazi krenuli u tekstilnoj, drvnoj i autoindustriji

Prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca, do kraja godine u tekstilnoj i drvoprerađivačkoj industriji bez posla će ostati oko 4.000 radnika. Vinkovačka Spačva prva je  veća drvopreređivačka trvtka koja je posegnula za nepopularnim mjerama. Radi pada narudžbi s glavnih europskih tržišta, Spačva u posljednjih mjesec dana nije produžila ugovore o radu s tristotinjak radnika koji su radili na određeno vrijeme. Drastičan pad narudžbi osjećaju i tvrtke koje rade za svjetsku automobilsku industriju. Solinski AD Plastik, koji isporučuje dijelove za Renault, Ford, Peugeot i Citroën, planira otpustiti oko 200 djelatnika što je razmjerno smanjenju plana proizvodnje za iduću godinu. Metalni lijev TCG iz Benkovca, jedna od najuspješnijih tvrtki u Zadarskoj županiji, priprema otkaze za 50 radnika u proizvodnji, angažiranih na određeno vrijeme. 'U krizi treba brzo reagirati da bi se spasili temelji tvrtke', smatra Željko Uzelac, vlasnik TGC-a, kojemu su u posljednja četiri mjeseca narudžbe za proizvodnju smanjene oko 30 posto. U sličnoj situaciji je i tvrtka Lipik Glas koja staklima oprema modele vrhunskih automobilskih marki kao što su ferrari i bentley.  

Građevinari strijepe od rezanja državnih narudžbi

Najava uravnoteženog državnog proračuna podrazumijeva oštro kresanje predviđenih infrastrukturnih projekata. Kako vodeće hrvatske građevinske tvrtke (Viadukt, Hidroelektra, IGH, Tehnika) u velikoj mjeri ovise o prihodima ostvarenim u poslovima s državom, odluka Vlade o zaustavljanju (odgađanju) velikih javnih investicija direktno ugrožava građevinare koji zapošljavaju 85.000 ljudi. Uzimajući u obzir i evidentnu krizu stanogradnje,  građevinskom sektoru zasigurno prijeti teška situacija koja bi mogla rezultirati gubitkom desetak tisuća radnih mjesta.    

Zabrana rada nedjeljom donosi otkaze i u trgovini

Višak radnika mogao bi se uskoro pojaviti i u trgovačkom sektoru. Smanjena potrošnja već pogađa trgovce, a dodatni udar dolazi im 1. siječnja kada na snagu stupa Zakon o trgovini, koji brani rad trgovina nedjeljom, osim u turističkoj sezoni i u prosincu. Od Nove godine nedjeljom će raditi samo pekarnice i kiosci s tiskom, tržnice te dućani unutar benzinskih postaja, bolnica i kolodvora. Otkaze su najavili mnogi mali trgovci koji su nedjeljom imali najveći promet, a smanjenje broja zaposlenih potiho najavljuju i veliki trgovački lanci ako dođe do značajnijeg pada prometa.  

Sunčani Hvar nagovjestio otpuštanja u turizmu  

Svjetska recesija već se ozbiljno odražava na turistički sektor. Na nedavnom turističkom sajmu u Londonu govorilo se i o mogućnostima uvođenja besplatnih usluga poput besplatnog smještaja uz plaćanje hrane kako bi se prevladao pad prodaje truističkih aranžmana. Hrvatski hotelijeri zasad ne razmišljaju o tako radikalnim mjerama već pribjegavaju zatvaranju hotela tijekom zimskog razdoblja. Tako je uprava Jadranskih luksuznih hotela odlučila zatvoriti hotele Dubrovnik Palace i Bellevue te otpustiti sezonske radnike. Sezonu ozbiljnih mjera štednje u turističkom sektoru označio je čelnik Sunčanog Hvara Jacques Bourgeois, najavom nužnog smanjenja stalno zaposlenih s 145 na manje od 300. Ostali hotelijeri zasad ne planiraju otpuštanja, ali sa zabrinutošću očekuju iduću turističku sezonu.

Crni oblaci nad brodogradnjom

Restrukturiranje i privatizacija brodogradnje moglo bi dovesti go gašenja tisuća radnih mjesta.  Zasad je jedino sigurno da više nema odgađanja privatizacije koja se mora provesti do ožujka iduće godine. Premda potpredsjednik Vlade Damir Polančec vjeruje da u procesu privatizacije niti jedan radnik neće izgubiti radno mjeseto, teškoje očekivati da će u kriznim uvjetima na svjetskom brodarskom tržištu sva hrvatska brodogradilišta naći kvalitetene investitore koji će, uz neminovno restrukturiranje, uspjeti održati punu zaposlenost.

Ugrožena i financijska industrija

Dugotrajna kriza na tržištu  kapitala mogla bi uskoro rezultirati viškom radnika u financijskoj industriji. Na udaru bi se ponajprije mogli naći brokerske kuće i društva koja upravljaju investicijskim fondovima. Povlačenje kaptala već je dovelo desetak investicijskih fondova na rub opstanka. Istovremeno, novi zakonski uvjeti i pad opsega poslovanja na burzi prijeti opstankom barem polovici od 50-ak aktivnih brokerskih kuća. Veliki broj brokera i investicijskih savjetnika mogao bi se, kao i krajem 90-ih godina, naći na ulici.