I to proračunskog i političkog. Politički nije dobro poentirao, jer se u neslužbenim razgovorima tijekom dana može čuti da su ministri iz njegove stranke zaključili da nije riječ o dobrom trenutku za rezanje minusa, a dio ministara uvjerava da će se Linićeva ideja na kraju odbaciti, jer je bila solo projekt Ministarstva financija. Proračunski je također sporno donositi ovakvu odluku, a da je proračun ugrožen, pokazuje jednostavna računica.

Prema procjenama banaka oko milijun građana ima minus veći od jedne plaće. Ukupni iznos prekoračenja računa u ovom je trenutku oko 7,5 milijardi kuna. Ako se samo polovica tog iznosa odnosi na minuse veće od jedne plaće, to znači direktni gubitak za proračun i do milijardu kuna.

Kako? Vrlo jednostavno! U godinu dana građani će morati otplatiti minuse veće od jedne plaće, a u tih godinu dana novac će morati štedjeti umjesto trošiti. Ako se smanji potrošnja za četiri milijarde kuna, automatski će se proračunu izbiti milijarda kuna za PDV. Uz rezanje plaća od tri posto u javnom sektoru kojima se namjerava uštedjeti 800 milijuna kuna u proračunu, Linić će izgubiti ponovno četvrtinu novca od potrošnje, a direktni pad potrošnje povezan s ove dvije mjere penje se na gotovo pet milijardi kuna. Toliki iznos predstavlja oko četiri posto ukupne potrošnje kućanstava u BDP-u koja iznosi oko 120 milijardi kuna, a takvo rušenje potrošnje povlači za sobom i pad zaposlenosti.

Pad zaposlenosti ponovno dovodi do manje potrošnje i manjeg proračuna. Zato se čini da će jedna mala mjera kojom je Linić krenuo na kamate koje banke zarađuju na minusima izazvati potrese kakve je bolje izbjeći – povlačenjem ideje koja ionako nije izazvala oduševljenje javnosti.