Svjetska dionička tržišta u 2023. pulsirala su pod različitim utjecajima. S jedne strane pesimizam su pothranjivale rekordno visoke kamatne stope i usporavanje svjetskog gospodarstva, a s druge su optimistične tonove poticali uspješna borba protiv inflacije i izbjegavanje recesije u glavnim svjetskim gospodarstvima.

U konačnici, na vodećim svjetskim burzama pobijedili su optimisti, o čemu svjedoče pozitivna kretanja glavnih dioničkih indeksa.

Nvidia i Meta u plusu gotovo 200 posto

Nakon problematične 2022., američka tržišta doživjela su brz oporavak. Indeks S&P 500 na godišnjoj razini ojačao je 23,6 posto zahvaljujući u prvom redu oporavku dionica tehnoloških divova.

Primjerice, dionice Nvidije i Mete (Facebook) uzletjele su gotovo 200 posto, a iznimno snažan rast bilježe Apple (46,8 posto), Microsoft (51,5 posto), Amazon (70,7 posto), Tesla (68,7 posto) i Google (47,3 posto). Tehnološke dionice rasle su na krilima novih spoznaja na području umjetne inteligencije koji bi trebali donijeti rast profita u narednim godinama.

Europske dionice pratile su oporavak američkih, ali slabijim tempom. Indeks vodećih dionica eurozone STOXX 600 ojačao je na godišnjoj razini 11,8 posto, njemački DAX skočio je za 19,7 posto, francuski CAC za 16,8 posto, a glavni indeks talijanske burze (IT40) za 27,7 posto.

Podbacila je Londonska burza s rastom indeksa FTSE od svega 3,2 posto.

Zagrebačka burza predvodnik u regiji

Odlične rezultate polučila je većina burzi zemalja nove Europe. Indeks Varšavske burze uzletio je 39 posto, rumunjski BET ojačao je za 27,7 posto, a mađarski BUX za 33,4 posto.

Razloga za zadovoljstvo imaju i ulagači na Zagrebačkoj burzi, a koja predvodi regionalne burze s godišnjim rastom indeksa CROBEX za 28,2 posto.

Kinesko dioničko tržište zadržalo je negativni trend suočeno s problemima zbog zategnutih gospodarskih veza sa SAD-om i ekonomskih podataka ispod očekivanja. U takvim okolnostima indeks Šangajske burze potonuo je za 5,7 posto.

Kraj godine većina svjetskih burzi dočekuje u pozitivnom ozračju. Wall Street bilježi višetjedni rast zahvaljujući slabljenju inflacije u SAD-u, zbog čega su ulagači uvjereni da je američka središnja banka završila ciklus povećanja kamatnih stopa.

Uz to, američko gospodarstvo stabilno raste, pa se procjenjuje da će izbjeći recesiju, unatoč oštrom povećanju kamata Feda u posljednjih godinu i pol.

Optimizam se vratio i na europske burze otkako je procjena Eurostata pokazala da je inflacija u eurozoni u studenome skliznula na 2,4 posto, najnižu razinu od polovice 2021. godine.

To je podržalo tezu da je Europska središnja banka (ECB) završila ciklus povećanja kamata i da se uskoro može očekivati smanjenje kamatnih stopa, s obzirom na to da gospodarstvo eurozone slabi.

Robne burze u crvenom

Ulagači na robnim burzama nisu imali puno prilika za zaradu. CRB, indeks koji prati kretanje terminskih cijena 19 glavnih energenata, poljoprivrednih proizvoda te plemenitih i industrijskih metala, na godišnjoj razini porastao je za 2,8 posto, ali cijene većine roba bilježe negativan predznak.

Pad cijena predvode glavni energenti. Najveći pad bilježe cijene električne energije te su u europskim zemljama potonule između 40 i 75 posto. Za plin su pale više od 50 posto, a za naftu oko šest posto.

Cijene prehrambenih sirovina pale su na najnižu razinu u zadnje dvije i pol godine, pri čemu su najviše potonule one za biljna ulja (-32,3 posto), kukuruz (-25,7 posto) i mlijeko (-21,2 posto).

Među industrijskim metalima najveći gubitnik je litij. Nakon dramatičnog rasta cijene 2022., tijekom ove godine cijena litijevog karbonata, neophodnog za proizvodnju baterija, potonula je više od 80 posto.

Zlato opravdalo povjerenje

U moru gubitnika na robnim burzama našlo se i nekoliko istaknutih dobitnika. U energetskom sektoru dobro se moglo zaraditi na nuklearnoj energiji jer doživljava pravi procvat. Indeks nuklearne energije, koji prati poslovanje kompanija vezanih uz ovaj sektor, porastao je za gotovo 40 posto.

Istaknuti dobitnik je i uran, korišten kao gorivo u nuklearnim elektranama, čija je cijena skočila za 69 posto.

Među plemenitim metalima povjerenje ulagača opravdalo je zlato s godišnjim rastom cijene za 13,2 posto.

U segmentu prehrambenih sirovina najviše su porasle cijene kakaa (+72,3 posto), soka naranče (+76,5 posto) i kave (+22,9 posto).

Kriptovalute na putu oporavka

Unatoč prošlogodišnjoj propasti nekoliko velikih kriptoburzi i brojnih prevara na nereguliranom tržištu kriptoimovine, u ovoj je godini tržište kriptovaluta zabilježilo snažan oporavak nakon crne 2022. godine. Kapitalizacija tržišta vratila je više od 800 milijardi dolara izgubljenih nakon kolapsa kriptoburze FTX i uhićenja njezinog osnivača Sama Bankman-Frieda.

Ulagači su najviše 'tipovali' na bitcoin kao pouzdano utočište u prevrtljivom svijetu kriptovaluta. Cijena najpoznatije valute na godišnjoj razini skočila je 127 posto, najviše od zlatne 2020. godine. Poticaj rastu pružala je najava da će Američka komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) uskoro odobriti osnivanje fondova (ETF) koji prate vrijednost bitcoina.

Drugoj kriptovaluti po tržišnoj snazi, ethereumu, koja je dugo bila miljenikom agresivnijih ulagača, cijena je porasla respektabilnih 81,4 posto, ali ipak manje nego bitcoinu.

Među 10 tržišno najaktivnijih valuta najveći skok ostvarila je solana, jedna od najvećih žrtava kolapsa FTX-a prije godinu dana. Cijena ove valute uzletjela je 471 posto, dosegnuvši 69 dolara, što je još uvijek znatno ispod rekorda iz studenog 2021. od 259,96 dolara.