Moody's je pročešljao milijune tvrtki i pojedinaca u potrazi za sumnjivim podacima i došao do često bizarnih podataka. Primjerice, tisuće tvrtki koje čak kotiraju na burzama vode direktori mlađi od pet godina, a na čelu jedne od belgijskih kompanija nalazi se osoba starija od 900 godina.

Iako takve pogreške mogu nastati u brzini, prilikom unosa podataka, one ukazuju na puno širi problem, upozorava Ted Datta iz Moody'sa za Euronews.

'To je pokazatelj velikih problema u potkapacitiranim sustavima', rekao je Datta, voditelj tima za borbu protiv financijskog kriminala.

Primijetio je nedostatke resursa u službenim registrima kao što je britanski Companies House - a oni su 'sami po sebi zabrinjavajući jer je to način na koji ulazite u financijski sustav'.

Dio krivnje može se pripisati odvjetnicima i posrednicima koji pomažu superbogatima da sakriju svoje bogatstvo iza složenih korporativnih struktura, s malo propisa i provjera, rekao je Datta.

Ali stvari bi se mogle promijeniti. Vijeće EU-a i Europski parlament sredinom siječnja postigli su privremeni politički dogovor o dijelu paketa zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma.

Privremenim dogovorom o uredbi protiv pranja novca prvi put se usklađuju pravila u cijeloj Uniji i zatvaraju moguće rupe u zakonu koje koriste kriminalci za pranje nezakonite dobiti ili financiranje terorističkih aktivnosti kroz financijski sustav. Između ostalog, tom se uredbom traži od pružatelja usluga povezanih s trustovima ili trgovačkim društvima da provjeravaju identitet klijenata, baš kao što to rade banke.

Britanska porezna uprava HMRC također je počela kažnjavati neke posrednike zbog nemara, kaže Datta. Ali čak je i on zbunjen time zašto su neki podaci o fiktivnim tvrtkama tako očito lažni. Tako postoji više od 22.000 njih čije je središte registrirano na adresi Keopsove piramide u Egiptu.

Neki tvrde da postoje legitimni razlozi za osnivanje fiktivnih tvrtki – kao što je zaštita korporativnog intelektualnog vlasništva ili za strukturiranje ulaganja privatnih tvrtki. Ali za zakonodavce EU-a to nisu uvjerljiva objašnjenja.

'Ne vidim jasne razloge zbog kojih biste imali fiktivne tvrtke', rekao je član Europskog parlamenta, Nizozemac Paul Tang za Euronews, upozoravajući na njihovu ulogu u izbjegavanju poreza, ali i sankcija nametnutih Rusiji.

'Ako želimo prihode, moramo se uhvatiti u koštac s izbjegavanjem plaćanja poreza, a fiktivne tvrtke su u srcu toga', uvjeren je Tang, predsjedatelj poreznim odborom Europskog parlamenta.

Tang podržava uvođenje novog zakona koji je Komisija predložila još 2021., prema kojem bi tvrtke sa sumnjivim aktivnostima bile potencijalno lišene poreznih olakšica na temelju njihovih prihoda, prekograničnih aktivnosti i upravljanja.

No da bi postao zakon, prijedlog - The Unshell Directive - treba jednoglasnu potporu svih 27 članica EU-a – uključujući Luksemburg, veliko financijsko središte koje je Komisija optužila da je još uvijek velika porezna oaza.

Ali još je uvijek veliko pitanje kako pomoću zakona suzbiti fiktivne tvrtke i moguće kriminalne aktivnosti.

Ako kriteriji budu nejasni ili preširoki, to će samo povećati birokraciju i pravnu nesigurnost. Ako su previše precizni – naprimjer, kontrolirate samo tvrtke s troje ili manje zaposlenika – potencijalni perači novca mogu samo zaposliti četvero ili petero djelatnika.

Datta to naziva 'beskonačnom igrom' između onih koji se bore protiv prljavog novca i onih koji ga pokušavaju oprati.

'Ono što pokušavamo učiniti je povećanje cijene prikrivanja bogatstva. Svaki novi propis, svaka nova uredba samo im otežava stvari i tako odbija sve više ljudi. To je sve što stvarno možemo učiniti', rekao je Datta.