Stopiranje poslovanja američke banke Mercury s hrvatskim tvrtkama izazvalo je priličnu buru na hrvatskom financijskom tržištu. Povod je nedjelotvornost u borbi protiv pranja novca, zbog čega je Hrvatska već godinu dana na sivoj listi glavne međunarodne organizacije za suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma
Potez američke banke Mercury aktualizirao je slabosti koje Hrvatska već duže vrijeme pokazuje u provođenju mjera borbe protiv pranja novca. Te nedostatke uočila je i međunarodna organizacija Financial Action Task Force (FATF), središnje tijelo za borbu protiv sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u sastavu Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Hrvatska je na sivu listu FATF-a uvrštena još u lipnju 2023. na godišnjoj plenarnoj sjednici te organizacije. Tada su, uz Hrvatsku, pod monitoring dodani Kamerun i Vijetnam. Trenutno se na sivoj listi nalazi 21 zemlja, a iz Europske unije je pod pojačanim nadzorom još samo Bugarska.
vezane vijesti
Uključivanje u takozvanu sivu listu FATF-a može značiti ozbiljan gubitak imidža zemlje i imati odvraćajući učinak na strane ulagače.
Ostale zemlje na popisu su primjerice Kongo, Haiti, Kenija, Filipini, Južnoafrička Republika, ali i europska mini državica Monako. Postoji i crna lista zemalja koje su klasificirane kao visokorizične. Trenutno se na njoj nalaze samo tri zemlje: Iran, Mjanmar i Sjeverna Koreja.
Zemlje uvrštene na sivu listu identificirane su kao jurisdikcije s ozbiljnim strateškim nedostacima u borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma (AML/CFT režim).
Prilikom uključenja na sivu listu iz FATF-e su priopćili da je Hrvatska u skupini zemalja koje 'aktivno rade s FATF-om' na rješavanju 'strateških nedostataka svojih sustava za borbu protiv pranja novca, financiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje'.
Uključivanje na sivu listu iz Ministarstva financija protumačili su kao pozitivan korak u borbi protiv pranja novca.
Siva lista - pozitivan korak?
'Stavljanje pod dodatni nadzor, tzv. sivu listu, ne znači da je Hrvatska postala visokorizična zemlja, već se Hrvatska obvezuje time FATF-u da će aktivno surađivati i brzo provesti pojedine mjere unutar dogovorenih vremenskih okvira', poručili su tada iz Primorčevog ministarstva, dodajući da su očekivanja za Hrvatsku bila pozitivna jer je na plenarnoj sjednici konstatiran napredak u brojnim područjima.
Iz FATF-e su potvrdili da se Hrvatska obavezala na provođenje Akcijskog plana za brzo rješavanje identificiranih strateških nedostataka unutar dogovorenih rokova.
Gajšaku zatvoren račun
Američka digitalna banka Mercury nedavno je Hrvatsku uvrstila na listu zabranjenih zemalja, što je stvorilo probleme hrvatskim startupima i tehnološkim tvrtkama koji su koristili njihove usluge za poslovanje na tržištu SAD-a. Hrvatska se tako našla na listi sa zemljama poput Sjeverne Koreje, Afganistana, Kube ili Irana.
Jedan od pogođenih ovom odlukom je Albert Gajšak, osnivač CircuitMessa, koji na američkom tržištu posluje već godinama, a račun u Mercuryju ima od 2019. godine i nikada nije imao nikakvih problema. Sada ima mjesec dana da nađe novu banku jer je dobio obavijest da mu se 22. kolovoza gasi račun.
Hrvatski akcijski plan, među ostalim, uključuje procjenu rizika povezanih sa zloupotrebom pravnih osoba i pravnih poslova te korištenjem gotovine u sektoru nekretnina. Nije tajna to da se u hrvatskom bujajućem sektoru nekretnina, u kojem sudjeluju i brojni inozemni subjekti, velik dio prometa odvija u gotovini, što upućuje na opravdanu sumnju u pranje novca.
Na nesposobnost Hrvatske da uvede efikasan nadzor u borbi protiv pranja novca upozorio je i MONEYVAL, nadzorno tijelo Vijeća Europe. U izvješću MONEYVAL-a ističe se da Hrvatska nije u stanju implementirati mehanizme za sprječavanje pranja novca, prije svega zbog nesposobnosti institucija.
Pritom se navodi da postoji nejednaka razina razumijevanja rizika pranja novca među hrvatskim institucijama. HNB je dobio pozitivnu ocjenu, a razumijevanje Porezne uprave ocijenjeno je kao neadekvatno.
U ovogodišnjem lipanjskom izvješću FATF-a o provođenju mjera Akcijskog plana navodi se da je Hrvatska poduzela korake prema poboljšanju svog AML/CFT režima, uključujući demonstraciju sposobnosti sustavnog otkrivanja i, gdje je to relevantno, istraživanja financiranja terorizma u skladu s njegovim profilom rizika.
No poduzete mjere još nisu dovoljne za skidanje s liste. Zaključak je da Hrvatska treba nastaviti raditi na provedbi svog akcijskog plana s naglaskom na povećanje ljudskih resursa i poboljšanje analitičkih sposobnosti te poboljšanje otkrivanja, istrage i kaznenog progona različitih vrsta pranja novca aktivnostima tijela za provođenje zakona, uključujući pranje novca koje obuhvaća složene kriminalne aktivnosti stranih pravnih osoba.
Također, Hrvatska treba dokazati stalni porast primjene privremenih mjera u osiguranju izravne ili neizravne imovinske koristi koja podliježe oduzimanju. Drugim riječima, FATF smatra da iznos oduzete imovine povezane s pranjem novca nije na očekivanoj razini s obzirom na profil rizičnosti zemlje.
Komentirajući aktualni potez američke digitalne banke Mercury da ugasi račune hrvatskim startupima koji koriste njihove usluge za poslovanje na tržištu SAD-a, ministar financija Primorac ustvrdio je da je ta institucija imala vlastite probleme s pranjem novca. 'Zbog toga poduzima određene mjere predostrožnosti kako bi otklonila te poteškoće s kojima se i sama suočava', rekao je Primorac.
Istaknuo je da je, usprkos tome što je stavljena pod poseban nadzor, Hrvatska u smislu zakonodavstva koje regulira područje sprečavanja pranja novca i financiranje terorizma potpuno usklađena sa zakonodavstvom EU-a.
Dodao je da je EU preporučio kako dodatno unaprijediti sustav te je uz ostalo Hrvatska izradila nacionalnu procjenu rizika od pranja novca i financiranja terorizma, kao i akcijski plan za otklanjanje rizika.
