Neto dobit Erste banke u 2010. je godini, u odnosu na godinu prije, porasla 0,5 posto na 610 milijuna kuna, što znači da je banka i u težim vremenima uspjela zadržati stabilnu razinu profitabilnosti, čulo se na konferenciji za novinare prilikom predstavljanja prošlogodišnjih rezultata. Dobit će se, kako je najavio predsjednik Uprave Petar Radaković, kao i do sada većim dijelom rasporediti u kapital (75 posto dobiti), dok će jedna četvrtina biti podijeljena dioničarima
Radaković je dodao kako su prihodi iz redovnog poslovanja porasli 9,4 posto na 2,1 milijarde kuna zahvaljujući daljnjem povećanju interne efikasnosti.
'Banka je nastavila s racionalizacijom troškova poslovanja što je rezultiralo i daljnjim smanjenjem omjera troškova i prihoda, sa 41,5 posto u 2009. na 38,2 posto u 2010. godini', napomenuo je Radaković dodavši kako bi daljnje smanjenje omjera ispod 38 posto ugrozilo poslovanje banke. Prema njegovim je riječima optimalna razina omjera troškova i prihoda oko 40 posto.
Kazao je Erste banka u prošloj godini odlučila izaći iz tržišne utakmice privlačenja depozita gospodarstva što je donijelo pad obveza prema klijentima od 0,7 posto na 30,5 milijardi kuna.
Iako nešto smanjenom dinamikom u odnosu na ranija razdoblja, prije svega s obzirom na smanjenu potražnju, Erste banka je nastavila s kreditnim aktivnostima te su krediti i potraživanja od klijenata porasli na 35,02 milijardi kuna, što je za 7,9 posto više u odnosu na kraj 2009., kada su iznosili 32,45 milijardi kuna.
Ukupna aktiva banke krajem 2010. iznosila je 50,51 milijardi kuna, što je 3,2 posto više u odnosu na kraj 2009., kada je iznosila 48,94 milijardi kuna. Prinos na aktivu (RoA) u 2010. iznosio je 1,25, a povrat na kapital (RoE) 10,56 posto što je znatno niže nego prethodnih godina.
Predsjednik Uprave Radaković je najavio kako je plan Banke u ovoj godini rast tržišnog udjela od 0,2 do 0,5 posto bez ugrožavanja stabilnosti te veći rast kreditiranja tvrtki u odnosu na stanovništvio. 'Erste banka podnijela je zahtjeve za stjecanje većinskih udjela u Erste Card Clubu i Erste factoringu te integraciju Erste vrijednosnih papira u ESB, pa o tome očekuju skoro očitovanje nadležnih regulatornih tijela', dodao je.
Komentirajući učinke HNB-ova otpuštanja 6,3 milijarde kuna za kreditiranje projekata u gospodarstvu, Radaković je naglasio kako one, suprotno guvernerovim najavama, neće bitno utjecati na visinu aktivnih i pasivnih kamatnih stopa, ali su donijele likvidnost koja je, primjerice Erste banci, omogućila vraćanje dijela inozemnih kredita.
