Sa padom BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 1,3 posto hrvatsko je gospodarstvo ponovno ušlo u recesiju, koja će se u drugom kvartalu još produbiti, dok se u drugom polugodištu mogu očekivati povoljnija kretanja, ali ne i pokretanje rasta, ističu analitičari Raiffeisen banke u najnovijim RBAnalizama
Pozitivni utjecaji na gospodarstvo mogu doći od prihoda od turizma, koji bi se mogli primaknuti iznosu od sedam milijardi eura, no upozoravaju da kratka ljetna sezona pojačanog zapošljavanja nije dovoljna za održivi rast gospodarstva
Od planiranih novih investicije u javnom sektoru doprinos povećanju BDP-a može se očekivati tek u sljedećoj godini, napominju analitičari RBA koji od Vlade očekuju ubrzanu provedbu strukturnih reformi, a ističu i kako bez alternativnog rasta u privatnom sektoru neće biti zaustavljene negativne tendencije iz prva dva tromjesečja.
Napominjući kako se u prvom tromjesečju 2012. hrvatski BDP smanjio za 1,3 posto, čime je gospodarstvo ponovno ušlo u recesiju, upozoravaju kako je drugo tromjesečje obilježio pad industrijske proizvodnje, trgovine na malo i razmjene s inozemstvom, što navještava produbljivanje recesije.
U drugom polugodištu očekuju pak povoljnija kretanja u gospodarstvu, ali ne i pokretanje rasta.
Navode kako je potrošnja privatnog sektora zauzdana povećanjem poreza na potrošnju i cijene energenata. Nužnost jačanja konkurentnosti domaćih proizvođača rezultira prevaljivanjem dijela troškova javnog sektora s proizvođača na potrošače, što srednjoročno umanjuje mogućnosti za rast potrošnje privatnog sektora.
Proces fiskalne konsolidacije provodi se izvršenjem planiranog smanjenja rashoda u ovogodišnjem proračunu, a izvjesno je da će postizanje ciljeva fiskalne konsolidacije nalagati smanjivanje rashoda javnog sektora i u sljedećim godinama.
Ocjenjuju da će stoga ukupna potrošnja privatnog i javnog sektora u srednjem roku ograničavati rast gospodarstva, pa pokretače rasta treba tražiti u povećanju neto razmjene s inozemstvom i u investicijama
No pritom napominju kako je izvjesno da planirane nove investicije u javnom sektoru neće početi prije kraja godine te njihov doprinos povećanju BDP-a možemo očekivati tek u sljedećoj godini.
Upozoravaju i kako je izvozna potražnja za robama hrvatskih proizvođača sputana recesijskim kretanjima na glavnim izvoznim tržištima susjednih zemalja (Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina) i restrukturiranjem izvozno usmjerenih industrija poput brodogradnje. Rast izvozne potražnje moguć je poslije stabilizacije dužničke krize u perifernim članicama eurozone i pratećeg oporavka gospodarstva, koji se očekuje tek u srednjem roku.
Stoga u ovoj godini analitičari RBA ne očekuju doprinos rastu gospodarstva od izvoza hrvatskih roba.
U ovoj godini pozitivni utjecaji na gospodarstvo mogu doći od izvoza usluga, gdje su dominantni prihodi od usluga putovanja, koji se ostvaruju za vrijeme ljetne turističke sezone.
Prvi pokazatelji o dolasku turista vraćaju optimizam i najavljuju rast broja noćenja od 2,5 posto u odnosu na lanjsku sezonu. Predviđaju kako bi se ovogodišnji prihodi od usluga vezanih uz turizam mogli primaknuti iznosu od sedam milijardi eura.
No, upozoravaju kako kratka ljetna sezona pojačanog zapošljavanja nije dovoljna za održivi rast gospodarstva.
Stoga od Vlade očekuju ubrzanu provedbu strukturnih reformi, ponajprije smanjenje rigidnosti u reguliranju tržišta rada kako bi se povećalo zapošljavanje i u djelatnostima aktivnim u cijeloj godini.
Pritom ukazuju kako je u prvom tromjesečju samo 37,3 posto radno sposobnog stanovništva bilo zaposleno, a nastavak rezanja rashoda u javnom sektoru rezultirati će daljnjim smanjenjem zaposlenosti.
Bez alternativnog rasta u privatnom sektoru negativne tendencije iz prva dva tromjesečja ove godine neće biti zaustavljene, upozoravaju analitičari RBA.
